-
Oglasio se preživjeli planinar Haris Adilović i ispričao da su članovi ekspedicije bili iskusni, ali da su vremenski uslovi bili znatno teži od prognoziranih.
Adilović je za ruske medije ispričao da su članovi ekspedicije bili iskusni i dobro pripremljeni, ali da su se vremenski uslovi tokom uspona naglo pogoršali
Haris Adilović, jedan od dvojice planinara koji su preživjeli tragediju na Elbrusu, oglasio se nakon nesreće u kojoj je život izgubilo pet članova ekspedicije iz Zenice. Govoreći za ruske medije, Adilović je kazao da, prema njegovom mišljenju, tragedija nije bila posljedica nedovoljnog iskustva ili loše pripremljenosti planinara, već vremenskih uslova koji su se razlikovali od najavljenih.
Problemi počeli tokom uspona
Prema njegovim riječima, poteškoće su se pojavile već u početnoj fazi uspona. Jedan od učesnika počeo je pokazivati znakove promrzlina, nakon čega je dio grupe odlučio da se vrati. Drugi dio ekspedicije nastavio je kretanje, ali je ubrzo također odustao zbog sve težih uslova na planini.
„Drugi tim je nastavio penjanje, ali poslije oko 100 do 150 metara i mi smo odlučili da odustanemo. Kada smo osigurali konopce na jednom dijelu rute i popeli se više, vidjeli smo da je situacija prema vrhu još gora. Odlučili smo da se vratimo“, ispričao je Adilović, a prenosi ruski portal Iz.ru.
Naglasio je da su svi članovi ekspedicije bili iskusni planinari koji su se međusobno dobro poznavali.
„Nije se radilo o nedostatku pripremljenosti. Mislim da je glavni razlog bila pogrešna vremenska prognoza“, naveo je Adilović, iznoseći svoje viđenje uzroka tragedije.
Poginulo pet članova ekspedicije
Tokom uspona na Elbrus u subotu, 25. jula, život su izgubili Meliha Čaušević, Alma i Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam. Tragediju su preživjeli Haris Adilović i Kemal Vidimlić. Dva stradala člana ekspedicije pripadala su Gorskoj službi spašavanja Zenica, dok su ostali bili članovi Planinarskog društva „Vedro“. Planinari su se, prema informacijama ruskih medija, našli u izuzetno teškoj situaciji na nadmorskoj visini od približno 5.100 metara.
Vjetar dostizao brzinu od oko 70 kilometara na sat
Vremenski uslovi na početku uspona navodno su bili povoljni, ali su se zatim naglo pogoršali. Brzina vjetra najprije je dostizala oko 45 kilometara na sat, da bi kasnije porasla na približno 70 kilometara na sat. U akciji traganja i spašavanja učestvovalo je 16 spasilaca. Zbog snažnog vjetra i izuzetno teških uslova, evakuacija tijela u jednom trenutku morala je biti obustavljena. Ruski Istražni komitet za Kabardino-Balkariju saopćio je da je jedan član grupe uspio sići s planine i obavijestiti nadležne službe da je planinarima pozlilo na visini od oko 5.100 metara.
Posljednja poruka prije tragedije
Samo nekoliko dana prije kobnog uspona, jedan od stradalih planinara objavio je zajedničku fotografiju članova ekspedicije uz poruku koja je nakon tragedije dobila posebno potresno značenje:
„Hiljade kilometara iza nas, jedan vrh ispred nas i samo jedan san. Korak po korak, sve do krova Evrope.“
Tačne okolnosti nesreće trebalo bi da budu utvrđene tokom postupka koji vode nadležne službe u Rusiji.