Teheran, 16. jun 2025. – Kako sukob između Irana i Izraela ulazi u četvrti dan, analitičari upozoravaju da bi jedan potez Irana mogao imati globalne posljedice – zatvaranje Ormuskog moreuza. Dok se borbe intenziviraju, svet pažljivo prati svaki potez iz Teherana, jer mogućnost proširenja rata na ceo region postaje sve izvjesnija.
Iran je već lansirao više od 370 balističkih projektila na izraelske gradove, uključujući Tel Aviv i Haifu, izazvavši značajnu štetu i potres u izraelskom društvu koje nije naviklo na napade ovog intenziteta. Izrael, s druge strane, gađao je iranska nuklearna postrojenja u Natanzu, Fordou i Isfahanu, pri čemu su poginuli visoki vojni i naučni kadrovi Islamske Republike.
Iako je teško precizno odrediti razmere štete na obe strane, ono što je poznato jeste da Iran posjeduje najveći i najraznovrsniji arsenal balističkih raketa na Bliskom istoku – više od 3.000 projektila različitih dometa, prema američkim procjenama. Među njima su i rakete koje se mogu lansirati iz kamiona, menjati putanju tokom leta, pa čak i hipersonične rakete kao što je „Fatah-1“, koje ozbiljno otežavaju izraelsku protivvazdušnu odbranu.
Iranski arsenal uključuje projektile dometa od 300 do čak 6.000 kilometara, čime se pokrivaju mete u gotovo celom regionu, a potencijalno i šire. Neki od njih, poput rakete „Hadž Kasem“, prvi put su korišćeni u nedelju, pokazujući znatan tehnološki napredak.
No, najdramatičnija opcija koju Iran ima na raspolaganju ne nalazi se na nebu – već na moru. Zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko 20% svetske trgovine naftom, bilo bi katastrofalno ne samo za tržište energenata, već i za globalnu ekonomiju u celini. Samo nekoliko dana bez prolaza nafte kroz ovaj strateški prolaz moglo bi izazvati vrtoglavi rast cijena goriva širom svijeta, od Azije do Evrope.
Administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa poručila je da neće tolerisati iranske napade na američke vojne baze u regionu i upozorila na „neviđene“ posljedice. Iran, uprkos višestrukim mogućnostima, svjestan je da bi direktan sukob sa SAD-om – državom sa stotinama vojnih baza u okruženju – mogao biti poguban.
I dok su izraelski sistemi odbrane poput „Gvozdene kupole“ i „Davidove praćke“ uspešno oborili veći deo iranskih raketa, sve više se pokazuje da sofisticiranost i brojnost iranskog arsenala ipak predstavljaju ozbiljan izazov. Novi obrasci udara, talasi sinhronizovanih raketnih salvi i korišćenje dronova dodatno su destabilizovali izraelski bezbednosni sistem.
Analitičari upozoravaju da će produženi sukob iscrpljivati obje strane, ali da bi mogao postati jednostran ukoliko se Iran iscrpi u municiji i logistici. Profesor Stiven Fruling sa Australijskog nacionalnog univerziteta smatra da je dugoročni cilj Izraela destabilizacija iranskog režima. „Oni su se pozicionirali za rat na duže staze, nadajući se političkim promenama u Teheranu“, rekao je.
U međuvremenu, regionalne sile pažljivo vagaju svoje reakcije. Pakistan je, prema tvrdnjama iranskog generala Rezaeea, čak zapretio nuklearnim odgovorom ako Izrael prvi upotrijebi atomsko oružje protiv Irana – dodatno komplikujući situaciju i otvarajući mogućnost katastrofalne eskalacije.
U Teheranu, atmosfera je napeta. Iza političkih poruka i vojnih izveštaja stoje milioni civila s obje strane koji žive u neizvjesnosti. Svaka nova sirena u Tel Avivu i svaka eksplozija u Isfahanu podsjećaju da se svet nalazi na ivici krize koja bi mogla prerasti u nešto mnogo gore.
Ako Iran zaista odluči da zatvori Ormuski moreuz – svet neće samo posmatrati. Svet će patiti.