Amira Smajić, državljanka Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u Danskoj, odustala je od žalbe na presudu suda u Odenseu i prihvatila kaznu koja joj je izrečena. Ovim potezom, obavezala se na služenje tromjesečne zatvorske kazne, dok će narednih 15 mjeseci provesti na uslovnoj slobodi. Smajić je postala poznata javnosti kao glavna protagonistica dokumentarnog filma Crni labud, koji je izazvao šok i polemike u Danskoj zbog njenih izjava i otkrivenih detalja o njenim djelima. Njeno ime dospjelo je u centar pažnje zbog optužbi za tešku prevaru i falsifikovanje, što je rezultiralo pravosnažnom presudom.
Jedan od slučajeva za koje je proglašena krivom odnosi se na prevaru poznate danske glumice Denice Klarskov, koja je angažovala Smajić za realizaciju profesionalnog projekta i unaprijed joj isplatila ugovoreni honorar. Međutim, posao nikada nije realiziran, dok je novac nestao. Klarskov je izrazila nezadovoljstvo presudom, istaknuvši da je cijeli proces predstavljao značajan finansijski i emotivni teret. Osim toga, Amira Smajić je proglašena krivom i za prevaru Islamske zajednice Bošnjaka u Danskoj, kojoj je nanijela štetu više od 1,2 miliona danskih kruna. Predstavnik zajednice, Azmir Salihović, izjavio je za danske medije da su odluku suda primili s pomiješanim emocijama, naglasivši da presuda šalje jasnu poruku da se finansijske malverzacije i zloupotreba povjerenja neće tolerisati, te izrazio nadu u mogućnost povrata sredstava.
Među oštećenima se nalazi i Ali Najei, autor i aktivista, koji je vjerovao da će mu Smajić pomoći u razvoju projekta posvećenog mladima iz ranjivih grupa. Prema njegovim navodima, ona je falsifikovala zvanično pismo Nacionalnog odbora za zdravlje i socijalnu zaštitu, uvjeravajući ga da projekat ima podršku državnih institucija. Izjavio je da se osjećao izigranim i prevarenim, budući da je imao veliko povjerenje u projekat, te se nada da će i Smajić shvatiti ozbiljnost svojih postupaka.
Osuđena na 18 mjeseci zatvora u Danskoj, Amira Smajić je imala fascinantnu, ali kontroverznu priču. Kao petogodišnja izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, 1993. godine je s porodicom stigla u Dansku, gdje su bili smješteni u izbjegličkom kampu Funen. Njeno odrastanje obilježilo je siromaštvo, ali i ambicija da uspije. Nakon završene gimnazije i studija privrednog prava na Univerzitetu Južni Odense, zaposlila se kod Johnny Hasta Hansena, kontroverznog savjetnika za dugove, gdje je stekla znanja o finansijskim prevarama.
U Kopenhagenu je počela raditi s kriminalnim grupama poput Bandidos i Hells Angels, pomažući im u utaji poreza i pranju novca. Zarađivala je stotine hiljada eura mjesečno i posjedovala luksuzne automobile poput Audija i Bentleya. Zbog svoje hladnokrvnosti stekla je nadimak “hladna kraljica” u kriminalnim krugovima. Nakon godina ilegalnih aktivnosti, odlučila je progovoriti o svojim djelima u nadi da će napustiti taj svijet.
Ovaj slučaj postavlja brojna pitanja o granici između uspjeha i kriminala, kao i o tome koliko daleko ljudi mogu ići u svojoj želji za bogatstvom. Amira Smajić, izbjeglica koja je na kraju postala jedna od najpoznatijih figura danskog kriminalnog podzemlja, sada je suočena s posljedicama svojih djela.