Ima li Švedska DOBAR RAZLOG da prkosi cijelom svijetu u doba pandemije KORONA VIRUSA?

316

U poređenju sa drugim državama koje su mahom uvele restriktivne mere u borbi protiv pandemije, Švedska je izuzetak jer je građanima ostavila dosta slobode

Za razliku od drugih zemalja širom svijeta, Švedska u doba pandemije nije uvela stroge zabrane i kazne kako bi sprečila širenje virusa korona

Ulice Stokholma su tihe, ali nisu puste, ljudi su i dalje na terasama kafića u centru grada, a trgovci prodaju cveće. Mladi sjede u parkovima, neki se pri susretu još rukuju i grle.

Nakon duge i mračne skandinavske zime, ni pandemija virusa korona nije zadržala Šveđane u domovima, iako građani u mnogim delovima sveta ne izlaze iz kuća i po pravilu ne mogu naći otvorene restorane ili dućane ni u doba dana kada im je kretanje dopušteno.

Švedska vlada nije uvela stroge zabrane ili kazne kao druge zemlje, jer vjeruje da će građani biti odgovorni i disciplinirani i poštivoti preporuke o distanciranju od drugih ili ostati kod kuće ako im nije dobro. I oni to zaista i čine.

UZDAJU SE U ODGOVORNOST GRAĐANA

Švedske vlasti su savjetovale građanima da primjenjuju socijalno distanciranje, odnosno izbjegavaju tjelesni kontakt sa ljudima i da rade od kuće ako je moguće. Starije od 70 godina pozvale su na samoizolaciju iz opreza u njihovim domovima.

U poređenju sa drugim državama koje su mahom uvele restriktivne mjere u borbi protiv pandemije, Švedska je izuzetak jer je građanima ostavila dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost.

U Švedskoj je zabranjeno okupljanje pred šankom u barovima, ali je dopušteno sjedenje za stolovima kafića i restorana. Srednje škole i fakulteti su zatvoreni, ali predškolske ustanove i osnovne škole rade kao i dosad.

POLITIČKE ILI NAUČNE MJERE?

Nekada glavni švedski epidemiolog Johan Giseke, sada savjetnik Švedske zdravstvene agencije, rekao je da je “Švedska u najmanju ruku izuzetak na evropskoj sceni” i dodao da “misli da je to dobro”. Naveo je da su druge evropske države “napravile političke poteze” umjesto naučnih.

Koliko bi švedska strategija mogla trajati, zasad se ne zna. Premijer Stefen Leven upozorio je u petak da predstoje “mnoge teške nedelje i mjeseci” i da će od toga dana biti zabranjena okupljanja više od 50 ljudi, umjesto 500, kao dotad. Vlada je upozorila da bi time mogla biti pogođena venčanja, sahrane i uskršnja slavlja.

S druge strane, Njemačka i Velika Britanija zabranile su okupljanja više od dvije osobe, sa izuzetkom onih koji žive zajedno. Italija i Francuska su postupno uvodile sve oštrija ograničenja javnih aktivnosti, da bi na kraju propisale kazne jer je, prema ocjeni vlasti, previše ljudi ignorisalo preporuke o fizičkom distanciranju od drugih ljudi.

KRITIKA DELA NAUČNIKA

Neki naučnici ipak kritikuju pristup Švedske zdravstvene agencije kao neodgovoran. U otvorenom pismu vladi oko 2000 naučnika zatražilo je veću transparentnost i bolje obrazloženje strategije za sprečavanje širenja zaraze.

Profesor medicine Sten Linarson navodi da su naučnici zabrinuti jer nema naučnih dokaza u prilog prihvaćene politike. “To je kao da znate da vam kuća gori, ali odlučite da ćete je gasiti kasnije. To nema nikakvog smisla. A opasnost je naravno da izgori cijela kuća”, smatra taj profesor s uglednog Instituta Karolinska.

Međutim, glavni švedski epidemiolog Anders Tegnel tvrdi da je vladina politika kakva je sada, lakša za sprovođenje i učinkovitija u zaštiti javnog zdravlja nego što bi bile drastične mjere, poput zatvaranja škola na četiri, pet mjeseci.

U Švedskoj, sa 10 miliona stanovnika, zaraza virusom korona potvrđena je do nedelje uveče kod 3700 osoba, od kojih je umrlo 110.

Učiteljica u penziji Suzana Moberg (63) navodi da ima poverenja u vladu i da vjeruje da švedsko iskustvo s virusom korona neće biti tako teško kao italijansko.

“Nisam jako zabrinuta. Još nemam 70 godina. Moja djeca nisu bolesna i u nedelju ćemo ići u restoran. Ne možemo biti kod kuće cijeli dan”, dodala je Moberg.

(net.hr)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.