Kako će sankcije Rusiji uticati na srpske firme

375

Rat između Ukrajine i Rusije i sankcije koje su zemlje EU uvele Rusiji izazivale su strahovanja i neizvjesnost kod srpskih kompanija i to prije svega onih koje plasiraju svoje proizvode u ove dve zemlje.

Međutim, brinu i oni koji ne prodaju u Rusiji, ali kojima su potrebne sirovine. Privrednici listom ističu da vlada potpuna neizvjesnost i da je teško reći šta će se dešavati narednih dana.

Jedna od najvećih domaćih industrijskih kompanija Metalac već desetak dana „stoji i čeka“ kada se radi o poslovima sa Rusijom i Ukrajinom. Dragoljub Vukadinović, predsjednik Metalac grupe ističe da je za sada obustavljena isporuka robe kupcima u Rusiji, s obzirom da već imaju određene količine tamo na lageru.

„Sačekaćemo da vidimo šta će biti. Rublja je devalvirala za pedesetak odsto, a mi ne možemo toliko da povećamo cijene. Sačekaćemo mjesec dana da vidimo šta će biti, a i ne želimo da uznemiravamo tamošnje kupce“, napominje Vukadinović.

Prema njegovim riječima, Metalac u Rusiju izvozi robu u vrijednosti tri miliona evra, a u Ukrajinu oko pola miliona.

Međutim, problem nastaje ne samo za izvoznike, već i za proizvođače kojima su potrebne sirovine, kao što je na primjer aluminijum čiji je Rusija jedan od najvećih proizvođača u svijetu. Radoslav Veselinović, vlasnik Galeb grupe, kaže da upravo ima isporuke za Ukrajinu, a i očekuje plaćanja i iz Ukrajine i iz Rusije.

„Biće problematično u narednim mjesecima. Mi izvozimo u 26 zemalja i gubitak ta dva tržišta nije strašan, ali je problem sa uvozom repromaterijala. Rusija proizvodi aluminijum, a već ranije zbog korone su usporene isporuke iz Kine. Teško je predvideti šta će se dešavati, ali ovo sigurno neće donijeti ništa dobro“, strahuje Veselinović.

Zoran Drakulić, predsjednik kluba Privrednik i vlasnik Point grupe, ukazuje da je neizvesna situacija i za one koji čekaju plaćanja iz Rusije s obzirom na isključivanje ruskih banaka iz sistema plaćanja.

„Kompanije koje imaju razmjenu sa Rusijom osjetiće posljedice. Verovatno će morati da obustave izvoz u Rusiju. Kod uvoza sirovina najvažniji su gas i nafta i to će zavisiti od dogovora između država, ali biće problem i uvesti ostale sirovine“, ocijenjuje Drakulić napominjući da će oni koji su izvozili u Rusiju verovatno morati da potraže alternativna tržišta.

Prema iskustvu Dragoljuba Rajića iz Mreže za poslovnu podršku, članovi njihovog udruženja strahuju zbog problema sa transportom robe do Rusije, dok je trgovina sa Ukrajinom uglavnom obustavljena zbog ratnih dejstava.

„Vlasnici i menadžeri preduzeća koji izvoze u Rusiju, Belorusiju i Ukrajinu su zabrinuti, a neki od njih imaju ljude i kamione zaglavljene u Ukrajini i pokušavaju da ih izvuku odande. Kako stvari stoje kopnenim putevima neće se moći dopremati roba do Rusije. Preko Ukrajine ne može, a i Poljska je blokirala granicu osim za humanitarne isporuke. Još može da se pređe preko baltičkih zemalja i iako je zaobilazno i skupo neka roba to može da izdrži. Međutim, ljudi strahuju da bi i te zemlje mogle uskoro da zatvore granicu prema Rusiji“, objašnjava Rajić.

Robni izvoz Srbije u Rusiju iznosi oko 800 miliona dolara i čini svega četiri odsto ukupnog srpskog izvoza. Izvoz u Ukrajinu iznosi tek oko 200 miliona dolara. Međutim, ono što može ozbiljno da pogodi domaću privredu su eventualni problemi u snabdevanju naftom.

„Ako bi se i Rumunija i Bugarska pridružile blokadi, to znači da bismo bili odsječeni u snabdevanju nafte. To brine privrednike, a nadležni još nisu ništa rekli o tome, osim izjave da imamo strateških rezervi za 26 dana. Ovo neće pogoditi samo nas, već i druge zemlje, a onda se otvara pitanje kako će ići prioriteti u snabdevanju iz alternativnih izvora, sa Bliskog Istoka, iz SAD ili drugih zemalja. Država bi trebalo da pod hitno poveća rezerve nafte“, upozorava Rajić.

Poseban problem je naplata isporučene robe. Rajić kaže da bi se to moglo riješiti ako bi NBS napravila dogovor o kliringu sa Ruskom centralnom bankom, ali da bi se verovatno onda roba plaćala u rubljama.

„S obzirom na pad rublje to je jako nestabilno. Mi imamo informacije da ruske firme mole naše da ne prekidaju sa isporukama, a jednoj našoj kompaniji su čak ponudili i plaćanje u fizičkom novcu, ako ne bude moglo drugačije“, zaključuje Rajić.

Izvor Danas




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.