dzenaze

Visoke cijene dženaza i sahrana u zemljama bivše SFRJ

1085

Hiljade eura, kuna, dinara i maraka su potrebne u času kada je osoba na Balkanu preminula i potreban je ukop, dženaza ili sahrana. Samo grobno mjesto košta od 500 eura pa naviše. Cijene povećavaju dodatni troškovi, kao što su da li će ili ne biti vjerska služba, muzika na sahrani…

Neki od sugovornika ističu kako je na cijenu posljednjih dvije godine utjecala potreba da se preminuli od korona virusa ukopavaju u limene sanduke, koji su se posebno naplaćivali.

Društvo za pogrebne usluge Jedileri iz Sarajeva jedno je od nekoliko koje pruža usluge ukopa, dženaze, prevoza umrlog u Bosni i Hercegovini. Osnivač mu je Medžlis Islamske zajednice, a sekretar Jedilera Nedim Zahiragić ističe kako cijena dženaze ovisi o grobnom mjestu za koje se porodica odluči.
Posebno se plaćaju tehnički i vjerski dio dženaze

“Cijena dženaze za mezaristane [groblja] kojim upravlja Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, zajedno s našom uslugom opreme i prevoza (tehnički dio) iznosi oko 3.000 konv ertabilnih maraka [1.500 eura], što podrazumijeva svu opremu potrebnu za obavljanje dženaze kao i vjerski dio (imami, gasuljenje – kupanje preminulog i grobno mjesto)“, odgovara Zahiragić na upit Al Jazeere.

Dodaje da “ukoliko se porodica odluči za gradska groblja kojim upravlja Kantonalno javno komunalno preduzeće [KJKP] Pokop, cijena ovisi da li porodica ima rezervaciju na grobljima koje se posebno plaćaju“.

“Cijena dženaze, ukoliko se porodica odluči za Gradsko groblje Vlakovo koji se odnosi na redovan ukop bez rezervacije, iznosi oko 2.000 KM [1.000 eura], što podrazumijeva također svu potrebnu opremu za dženazu, koje obezbjeđuje naše društvo, ukop u Vlakovu, kao i vjerski dio, koji se plaća Medžlisu Islamske zajednice.“

Zahiragić napominje kako su ovo cijene ukoliko osoba nije član ni Islamske zajednice, ni pokopnog društva Jedileri, te kako je cijena za članove manja u ovisnosti o godinama članstva.

“Značajnih promjena u cijenama u posljednjih nekoliko godina nije bilo“, odgovara on na pitanje da li je bilo poskupljenja.

Približno 1.000 eura košta sahrana u srbijanskoj prijestolnici, prema podacima Javnog komunalnog preduzeća (JKP) Pogrebne usluge Beograd, koje u svojoj nadležnosti ima 10 najvećih beogradskih grobalja. I oni kažu kako od augusta 2019. godine nisu povećavali cijene.
Pogrebne usluge Beograd: Manji troškovi za penzionere

“Kao preduzeće čiji je osnivač Grad Beograd, a koje obavlja delikatnu i na određeni način humanitarnu delatnost, JKP Pogrebne usluge je nastojalo da sugrađani što manje osete dodatno opterećenje u smislu povećanja cena, posebno tokom pandemije“, navode.

Ističu kako je jedini dodatni trošak vezan za sahranu, a nastao u vrijeme pandemije korona virusa, limeni sanduk, koji je obavezan za sahranu “osoba preminulih od određenog broja zaraznih obolenja“, uključujući COVID-19, a koji košta 14.000 dinara (120 eura).

“Prosečni troškovi sahrane i pogrebne opreme iznose nešto više od 85.000 dinara [731.55 eura]. Ukoliko se radi o sahrani u novo grobno mesto (grob), ovome treba dodati i iznos od 19.500 dinara [167.83 eura], što predstavlja troškove izgradnje grobnog mesta (groba). Napominjemo da se grobna mesta (grobovi) u skladu sa lokalnim propisima, dodeljuju nakon smrti, na otvorenim grobljima u nadležnosti našeg preduzeća prema teritorijalnoj pripadnosti“, kažu u odgovoru na upit Al Jazeere.

Dodaju kako u ove troškove nisu uračunati cijene čitulja u novinama (minimalno 2.800 dinara, odnosno 24 eura), zatim tu su troškovi cvjetnih aranžmana, opela, ispraćaja s muzikom…

“Ukoliko je preminula osoba bila penzioner, JKP Pogrebne usluge Beograd odmah umanjuje troškove sahrane za iznos koji priznaje Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, a koji trenutno iznosi 46.533 dinara [400 eura]“, istakli su u odgovoru na upit Al Jazeere iz Informacionog centra beogradskog javnog preduzeća.
‘Posljednji troškovi’ najmanji u Bosni i Hercegovini

Sama sahrana u Podgorici košta 37,50 eura, ali ukupan iznos je daleko veći kada se u računicu uzme cijena groba, sanduka…

“Cijene grobnih mjesta se razlikuju od tipa grobnice i broja ukopnih mjesta, a koštaju od 2.751 do 5.962 eura. Cijene sanduka takođe zavise od modela i kreću se od 186 eura, koliko košta najjeftiniji, do 730 eura, koliko košta najskuplji model. Društvo ne pruža uslugu vjerskih obreda, već njih organizuju porodice pokojnika“, kazao je izvršni direktor Pogrebnih usluga iz Podgorice Srđan Miljanić, te dodaje kako cjenovnik usluga obuhvata gradska groblja Zagorič i Čepurci.

Miljanić navodi kako je posljednja promjena cijena bila u novembru 2021. godine.

Značajni iznosi su potrebni i u Zagrebu, pa je za upotrebu odarnice na groblju Mirogoj potrebno izdvojiti najmanje 441,90 kuna (58 eura), preuzimanje i prevoz pokojnika u mrtvačnici i do mjesta ukupa košta 429,28 kuna (56 eura), iskop i zatrpavanje porodičnog groba od 118 do 925 kuna (15 do 121 euro)…

Samo grobno mjesto na Mirogoju košta od 14.062 do 92.500 kuna, odnosno 1.844 do 12.133 eura.

Godine 2015. građani u regiji u slučaju smrti srodnika za pogrebne usluge morali su izdvojiti između 500 i 3.000 eura. Tada je objavljeno kako su u zemljama regije “posljednji troškovi” najmanji u Bosni i Hercegovini, gdje građani za pogreb, uz svu popratnu opremu, trebaju izdvojiti minimalno 460 eura, odnosno 550 eura.
U Sarajevu sahrane koštaju do 3.000 eura

Slična situacija bila je u Srbiji, gdje je prosječna cijena pogreba iznosila 545 eura, dok je u Hrvatskoj ona duplo veća – najmanje 1.200 eura.

U ovim zemljama ukupna cijena sahrane u mnogome zavisi od veličine i kvaliteta kovčega ili sanduka, no u Crnoj Gori je malo drugačije. Iako je maksimalna cijena kovčega u Podgorici 400 eura, jedna sahrana košta blizu 3.000 eura.

Iz sarajevskog KJKP Pokop, koje upravlja sa devet grobalja u bh. prijestolnici, naveli su kako troškovi sahrane u Sarajevu koštaju od 550 do 3.000 eura, a najveći dio tog novca odnosio se na cijenu sanduka, koji košta od 150 do 3.000 eura.
Izvor: Al Jazeera




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.