Evropski izvještaj o islamofobiji: Opasnost institucionalizacije antiislamizma

70

U Evropskom izvještaju o islamofobiji istaknuto je da se 2021. godine antiislamski rasizam ozbiljno osjetio u mnogim područjima društvenog života na starom kontinentu te ukazuje na institucionalizaciju islamofobije pojedinim propisima koje su donijele zemlje poput Austrije i Francuske, javlja Anadolu Agency (AA).

Objavljeni novi godišnji Izvještaj o islamofobiji u Evropi objedinjuje antiislamske rasističke pojave u 27 zemalja ovog kontinenta.

Izvještaj su priredili profesor Tursko-njemačkog univerziteta Enes Bayraklı i profesor Univerziteta Georgetown Farid Hafez, a u njegovoj izradi učestvovalo je još 35 intelektualaca i eksperata koji rade na polju rasizma i ljudskih prava.

Izradu i objavljivanje izvještaja podržali su Međunarodna asocijacija za proučavanje islamofobije (IISRA), Institut za diskriminaciju i pripadnost Univerziteta u Kaliforniji, Centar za sigurnost, rasu i prava Univerziteta Rutgers, Međunarodni centar za studije islamofobije, Centar za rase i rodne zajednice Univerziteta u Kaliforniji (IRDP), Studij arapske i muslimanske etničke pripadnosti i dijaspore (AMED) na Univerzitetu San Francisco i Institut “Leopold Weiss“.

Ovaj dokument ukazuje na antiislamizam koji se osjeća u mnogim područjima društvenog života u Evropi i koji je institucionaliziran u mnogim zemljama, a na naslovnici je lik Sebastiana Kurza, bivšeg premijera Austrije, čija karijera se uglavnom oslanjala na njegovu ksenofobiju i antiislamizam.

– Antiislamizam bivšeg austrijskog premijera Kurza –

U izvještaju se navodi kako je Kurz za vrijeme premijerskog mandata u Austriji uveo niz antiislamskih propisa te sukcesivno provodio s koalicionom ekstremno desničarskom Slobodarskom strankom (FPO) i Strankom zelenih. On islamofobiju nije provodio samo u svojoj zemlji, već i u saradnji sa brojnim vladama u Evropi, a konstatovano je i da je doprinio institucionalizaciji te pošasti.

Navodi se i to kako je takav politički kurs usmjeren protiv muslimana Kurzu omogućio da ostane na vlasti dva mandata. Ta njegova politika je utjelovljena osnivanjem Dokumentacionog centra za politički islam, koji ima za cilj zabraniti veo, zatvoriti džamije i zatvoriti muslimanske institucije i organizacije, a sve to pod plaštom borbe protiv “političkog islama“. Muslimani su bili na meti i Kurzovog novog Zakona o borbi protiv terorizma.

Kurz je političku karijeru morao okončati zbog istrage o korupciji protiv, a u izvještaju se navodi da je svojim odnosom prema muslimanima zapravo pokušavao prikriti navodnu korupciju i sve veću autoritarnost.

Prema izvještaju, u kojem se navodi da je islamofobija prošle godine bila u rastućem trendu u Evropi, Engleska i Francuska su se našle u žiži antimuslimanske mržnje i rasističkih incidenata.

Međutim, tim koji je pripremio ovaj šesti godišnji izvještaj skrenuo je pažnju na činjenicu da još uvijek nisu poduzeti koraci na željenom nivou za rješavanje problema vezanih za antiislamski rasizam, ali da je ipak bilo pozitivnih pomaka u odnosu na prethodne godine.

– Antiislamski rasizam prvi put se našao u službenom dokumentu –

Konkretno, dokument pod nazivom “Preporuka opšte politike br. 5 o prevenciji i borbi protiv antimuslimanskog rasizma i diskriminacije“, koji je usvojila Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) u decembru 2021. godine i objavlila 1. marta 2022. godine, je odobren od strane evropskih institucija, a u Izvještaju o islamofobiji je istaknuto je da je to prvi zvanični dokument pripremljen evropskih institucija u ovoj oblasti.

Predmetni dokument islamofobiju ne definira samo kao zločin iz mržnje prema muslimanima, već direktno kao antiislamski rasizam.

– Međunarodni dan borbe protiv islamofobije –

Ističući da je još jedan važan događaj bio to što su Ujedinjene nacije (UN) proglasile 15. mart kao Međunarodni dan za eliminaciju islamofobije, u izvještaju se ističe da je ovo istorijska odluka u ime borbe protiv antiislamskog rasizma. Navodi se da su stavovi kritičara i protivnika ove inicijative otkrili svoj pravi stav o islamofobiji.

U izvještaju, koji je uključivao i rad međunarodnih institucija o vjerskim slobodama i islamofobiji, navedeno je da su vlade u Austriji, Danskoj i Francuskoj odigrale odlučujuću ulogu u institucionalizaciji islamofobije, posebno u izvještaju “Međunarodne vjerske slobode“, koji je pripremljen od strane Ureda za međunarodnu vjersku slobodu američkog State Departmenta.

Osim toga, pozivajući se na izvještaj koji je Organizacija islamske saradnje pripremila u posljednje dvije godine o islamofobiji, navedeno je da je utvrđeno da se islamofobni napadi i zločini iz mržnje nad muslimanima dešavaju uglavnom na evropskom kontinentu.

U svjetlu studija koje su pripremile različite nevladine organizacije u 27 evropskih zemalja, dokumentirani su brojni rasistički akti protiv muslimana.

– Austrija

U Austriji se prošle godine dogodio 1.061 rasistički čin protiv muslimana, a 68 posto ih se dogodilo na digitalnim platformama. Počinioci akata protiv muslimana bili su muškarci sa 77 posto, a žrtve su žene sa 69 posto.

– Njemačka

U Njemačkoj je zabilježen pad od 28 posto u napadima koji su direktno usmjereni na muslimane u odnosu na prethodnu godinu, a zabilježene su 732 antiislamske rasističke akcije. Mete fizičkih napada bile su 54 džamije i 43 osobe u toj zemlji.

– Švicarska

Prema podacima Švicarske državne službe za statistiku, 12 posto ljudi ima neprijateljski stav prema muslimanima, dok 34 posto vjeruje u stereotipe.

– Češka

Prema podacima češkog Ministarstva unutrašnjih poslova, sedam od 108 zločina iz mržnje počinjenih u toj zemlji prošle godine direktno je počinjeno protiv muslimana.

– Finska

U Finskoj su prošle godine počinjena 852 zločina iz mržnje, a 85 posto slučajeva uzrokovano je rasizmom na osnovu etničkog porijekla, dok je oko 13 posto uzrokovano razlikama u vjeri i uvjerenju.

– Francuska

Implementacijom Zakona o borbi protiv diskriminacija, kojem su se protivili mnogi branitelji ljudskih prava i opozicione stranke u Francuskoj, pojačana je opresija i diskriminacija muslimana.

Prema tom zakonu, u ime borbe protiv terorizma i radikalnog islama, Vlada je implementirala prakse poput zabrane islamskih simbola, zabrane vjerskih aktivnosti i proizvoljnog zatvaranja nekih islamskih organizacija tokom 2021. godine.

U Francuskoj je prošle godine prijavljeno 213 antimuslimanskih akata, a polovina njih (109) su bili napadi na džamije, udruženja i groblja koja pripadaju muslimanima, a 22 procenta tih akata su napadi na pojedince.

– Vladina službenica u Belgiji podnijela ostavku zbog pritiska koji trpi jer nosi maramu

U Belgiji je povećana diskriminacija muslimanki koje nose marame u biznisu i politici. Dok su žene najveće žrtve antiislamskih rasističkih napada sa 89 posto u toj zemlji, u izvještaju se navodi da se navedeni napadi uglavnom dešavaju na internetu i u medijima.

Ihsane Haouach, marokansko-belgijska aktivistica i političarka koja je u maju 2021. godine imenovana za vladinu povjerenicu u Institutu za rodnu ravnopravnost, dala je ostavku nakon šest sedmica zbog islamofobičnih reakcija kojima je bila izložena jer je nosila maramu.

– Holandija

U Holandiji su u posljednjih godinu dana česti slučajevi poput praćenja muslimana i slanja prijetećih pisama džamijama i na kućne adrese muslimana u kojima se navodi da islam ne pripada Holandiji.

Kontroverzu je izazvala i činjenica da sud nije odlučio da procesuira tužbe zbog prijetećih pisama i da ove radnje nije okarakterisao kao krivina djela.

S druge strane, ogromna većina poslanika u holandskom parlamentu krajem 2021. godine izrazila je mišljenje da specijalni istražni službenici, koji su povezani sa policijskim snagama, ne bi trebali nositi marame. Odluka u Gradskom vijeću Utrechta da se tim službenicama dozvoli da nose marame u novembru 2021. godine izazvala je burne reakciju stranaka krajnje desnice.

U istraživanju provedenom u Holandiji, 76 posto učesnika je izjavilo da su izloženi diskriminaciji zbog svojih vjerskih uvjerenja, dok je 50 posto žena sa maramama bilo ozbiljno diskriminirano na razgovorima za posao.

– Poziv švedskog političara da se puca na radikalne islamiste

Ebba Busch, čelnica Kršćansko-demokratske partije u Švedskoj, pozvala je policiju da “puca na radikalne islamiste“ nakon što su neke muslimanske grupe protestirale protiv akcija spaljivanja Kurana koje je provodio danski ekstremist i političar Rasmus Paludan u različitim dijelovima te skandinavske zemlje.

U Švedskoj u periodu 2017-2021. zabilježeno 996 antiislamskih akata, a djeca sa bila izložena ozbiljnoj diskriminaciji, posebno u zdravstvu i obrazovanju.

– Španija

U posljednjih pet godina u Španiji je zabilježen porast rasističkih napada za 41 posto, a primjećeno je i da se antiislamski govor mržnje značajno povećao, posebno na digitalnim platformama.

– Velika Britanija

Zločini iz mržnje u Velikoj Britaniji porasli su za devet posto prošle godine. Navedeno je da je 45 posto svih incidenata zabilježenih u kategoriji vjerski motivisanih zločina iz mržnje bilo usmjereno protiv muslimana, a zločini počinjeni u ovoj oblasti u posljednjih deset godina porasli su za 291 posto.

– Napad nožem na vjernike u džamiji u Albaniji

U napadu u Hodža džamiji u albanskoj Tirani 19. aprila 2021. godine Rudolf Nikolli je ušao nakon podne-namaza i nožem izbo pet osoba. Nikolli je tom prilikom vikao da svi muslimani moraju biti kažnjeni, a policija ga je uhapsila. Prošle godine u Albaniji su zabilježena ukupno tri slučaja islamofobije.

U izvještaju, u kojem se navodi da muslimanska zajednica u Albaniji i dalje pati od osnovnih ljudskih prava poput molitve, pokrivanja i protesta, naglašeno je da nevladine organizacije imaju važnu ulogu u tom pogledu.

– Bugarska

U Bugarskoj, gdje se prošle godine dogodilo šest napada usmjerenih na muslimane, govor mržnje prema muslimanima je više došao do izražaja nego fizički napadi.

– Grčka

Prošle godine u Grčkoj je zabilježeno 14 slučajeva islamofobije, a uočeno je da su u toj zemlji rasprostranjeni diskriminatorni pristupi prema muslimanima, kako u očima javnosti, tako i političara i Grčke pravoslavne crkve.

– Mađarska

U Mađarskoj je bilo šest slučajeva islamofobije, a do izražaja su došle diskriminatorne izjave premijera Viktora Orbana protiv muslimana.

“Imigracija se mora zaustaviti jer dolaze samo muslimani, a to mijenja kršćanski kulturni identitet EU“, rekao je Orban. Privukla je pažnju njegova izjava da bi eventualno članstvo Bosne i Hercegovine u EU predstavljalo izazov za uniju zbog velike muslimanske populacije u ovoj zemlji.

– Rumunija

U Rumuniji, gdje su zabilježena dva slučaja islamofobije, rezultati istraživanja javnog mnijenja pokazali su da ljudi ne žele muslimane oko sebe, iako govor mržnje koji je prijavljen nije bio intenzivan.

Dok 68 posto Rumuna ne vjeruje muslimanima, 39 posto ljudi u toj zemlji ne prihvata da su u srodstvu s muslimanima, 28 posto ne prihvata da budu prijatelji, a 19 posto ne prihvata da budu kolege.

Više od 60 posto stanovništva Rumunije muslimane vidi kao potencijalnu opasnost, dok 52 posto smatra da bi migrante trebalo zaustaviti na evropskim granicama.

Izvor Saff




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.