Novi Pazar – Malo ko bi danas, šetajući obalama Jošanice ili brdima Golije, mogao da zamisli da je čitavo područje Novog Pazara nekada bilo prekriveno tropskim morem. Upravo to otkrivaju nalazi geologa i entuzijasta, čiji radovi i zbirke fosila svjedoče o jedinstvenoj, a gotovo zaboravljenoj prošlosti ovog kraja.
Prema riječima stručnjaka, područje Novog Pazara se u periodu krede, između 145 i 65 miliona godina prije današnjice, nalazilo ispod tropskog mora ili velikih jezera. O tome svjedoče brojni ostaci morskih organizama, fosili i slojevi krečnjaka, koji su sačuvani širom ovog kraja.
Na lokacijama poput Bajevice, Tenkova, Svilanova, ali i na padinama Golije, mogu se pronaći razni fosili morskih bića – od školjki, preko hipurita (neobičnog organizma koji oblikom podsjeća na kravlji rog), pa do ostataka prastarih riba i biljaka. Zanimljivo je da se na novopazarskoj strani Golije, na čak 1260 metara nadmorske visine, nalaze fosili morskih organizama, što pokazuje koliko su se reljef i tlo ovih prostora izdigli tokom miliona godina geoloških procesa.
„Svaki put kada koristimo kreč, bilo u domaćinstvu ili industriji, trebalo bi da znamo da su to zapravo ostaci ljuštura morskih bića“, objašnjava arheolog i entuzijasta iz Novog Pazara. Danas su te krečnjačke stijene dostupne na površini zemlje, dok su nekada bile duboko pod morem.
Bajevica: Prirodni muzej pod otvorenim nebom
Posebno mjesto na geološkoj mapi ovog područja zauzima Bajevica, selo nedaleko od centra Novog Pazara. Bajevica je prava riznica fosila – ovdje su pronađeni brojni ostaci prastarih morskih bića, poput školjki i hipurita, neobičnog organizma koji oblikom podsjeća na kravlji rog. Iako fosili u narodnoj mašti često bude slike dinosaurusa, u Bajevici su pronađeni ostaci morskih organizama i biljaka koji su živjeli prije desetina miliona godina.
Stručnjaci ističu da su ovi fosili tihi svjedoci vremena kada je područje današnjeg Novog Pazara bilo dno toplog, plitkog tropskog mora. Nije rijetkost pronaći u Bajevici školjke, a svaki novi iskop ili građevinski rad može donijeti neko iznenađenje iz prošlosti – kao što je nedavno otkriven fosil ribe iz perioda krede.
Slični fenomeni nisu rijetkost samo u Novom Pazaru – na Himalajima, čak i na samom Mont Everestu, takođe su pronađeni fosili morskih organizama. To je još jedan dokaz koliko je planeta Zemlja živi mehanizam koji se stalno mijenja, i koliko su procesi stvaranja i oblikovanja tla dugotrajni i tihi.
Nažalost, uprkos bogatstvu fosilnih ostataka, šira javnost Novog Pazara nedovoljno je upoznata sa ovim prirodnim naslijeđem. Jedna od rijetkih izložbi o fosilima održana je u lokalnom muzeju prije više od decenije, kada je preko 1200 posjetilaca, mahom djece i omladine, po prvi put vidjelo fosile pronađene na ovom području. „Oduševljenje posjetilaca je bilo ogromno, jer malo ko može da zamisli da je naš kraj nekada bio dno mora“, prisjećaju se organizatori izložbe.
Brdo kod stare ciglane, poznato po bogatstvu fosila, krije jezerske, a ne samo morske ostatke, što svjedoči da je dio Novopazarske kotline u jednom trenutku bio i jezero, prije oko 40 miliona godina.
Glavni problem ostaje nedostatak edukacije i šireg naučnog interesovanja. „Nedovoljno je poznato šta su sve geolozi i paleontolozi otkrili na našem području. Osim nekoliko entuzijasta, nije bilo intenzivnijeg naučnog istraživanja i obrade ovih fosila“, upozoravaju stručnjaci.
Međutim, u planu je nova, bogatija izložba u muzeju, kao i izrada kataloga i pratećih prezentacija. Cilj je da mladi, ali i svi građani, nauče nešto više o zaboravljenoj, ali fascinantnoj prošlosti svog zavičaja. „Svaka nova generacija treba da zna na kakvom tlu živi i koliko je ono bogato istorijom mnogo starijom od ljudske.“
Ova otkrića nas podsjećaju da je zemlja na kojoj danas živimo nastala kroz milione godina, oblikovana prirodnim procesima i bogata životom koji je davno iščezao. Svaki sloj kamena nosi priču o prošlim vremenima, a na nama je da tu priču čuvamo, istražujemo i prenosimo novim generacijama. POgledajte tv prilog Sandžak televizije ispod teksta.