Banke u Srbiji su od naknada i provizija za razne usluge u protekle četiri godine zaradile gotovo dvije milijarde eura. Samo tokom 2023. godine, ovaj prihod iznosio je 660 miliona eura, što ukazuje da osnovni posao banaka, kreditiranje, polako postaje sporedan.
Prema zvaničnim podacima Agencije za privredne registre (APR), banke sve više zarađuju na provizijama koje građanima naplaćuju za svakodnevne usluge. Održavanje računa, vođenje elektronskog bankarstva, pa čak i naknade za obradu kredita, postale su glavni izvori prihoda. Na ovaj način, banke u Srbiji očigledno koriste svoj dominantni položaj na tržištu kako bi nadoknadile potencijalne gubitke, ali i ostvarile rekordne profite.
Provizije: Zlatni rudnik za banke
Advokat Miroslav Živković ovu praksu naziva “zlatnim rudnikom” za banke.
- Banke su pronašle način da naplaćuju građanima za usluge koje im zapravo nisu pružene, poput “održavanja računa”. Koji je to konkretan posao koji se tu obavlja? Građani koriste svoje telefone, obavljaju transakcije samostalno, a banke i dalje naplaćuju te usluge – kaže Živković.
Dodaje da je prihod od provizija tokom 2023. godine iznosio 660 miliona eura, dok je godinu dana ranije taj iznos bio niži za skoro 100 miliona. Ovaj trend ukazuje na konstantan rast ovih naknada, što ozbiljno opterećuje građane.
Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača “Efektiva” ističe da su banke posljednjih godina praktično prestale biti kreditne institucije u klasičnom smislu.
- Primarni posao banaka više nije plasiranje kredita, već naplata fantomskih naknada. Ovo je jedini biznis u kojem klijent plaća, a ne dobija stvarnu uslugu – tvrdi Gavrilović.
Ograničenje kamata: Simboličan potez?
Iako je država najavila ograničenje maksimalnih kamatnih stopa kroz novi zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, stručnjaci upozoravaju da to neće značajno poboljšati situaciju. Banke će, kako navode, eventualne gubitke brzo nadoknaditi kroz povećanje provizija i naknada, što će opet najviše pogoditi građane.
- Šta ograničenje kamata znači ako banke mogu jednostavno da podignu cijene održavanja računa ili elektronskog bankarstva? Ovakve mjere neće riješiti suštinski problem – smatra Gavrilović.
Zloupotreba sistema i presude protiv banaka
Advokatica Marija Radanović ukazuje na ozbiljne zloupotrebe kada su u pitanju krediti. Jedan od najdrastičnijih primjera iz njene prakse je efektivna kamatna stopa od 50,96 posto na godišnjem nivou za jednog klijenta, što je uporedivo sa zelenaškim pozajmicama. Još jedan primjer uključuje naplatu provizije na državne subvencije za kupovinu stana, što je također nezakonito.
Podsjetimo, Narodna banka Srbije (NBS) je od septembra 2022. do septembra 2023. privremeno ograničila naknade, vraćajući ih na nivo iz 2021. godine. Međutim, čim je taj dogovor istekao, banke su ponovo podigle ove naknade.
Evropska praksa i pritisak na pravosuđe
Živković podsjeća da je i Evropski sud pravde u nekoliko navrata odlučivao protiv ovakve prakse banaka. U nedavnom slučaju iz Bugarske, Sud je potvrdio da odredbe koje se potrošačima nameću kroz formulare, bez prethodnih pregovora, nisu pravno valjane.
Međutim, situacija u Srbiji nije ohrabrujuća. Stav Vrhovnog kasacionog suda (VKS) iz 2018. godine, koji je zahtijevao transparentno obrazlaganje troškova kredita, promijenjen je tri godine kasnije, što je išlo na štetu potrošača. Od tada, sudovi često presuđuju u korist banaka, što dodatno obeshrabruje građane.
Pritisak na građane da povuku tužbe
Banke sada šalju opomene korisnicima kredita koji su pokrenuli sporove, tražeći od njih da povuku tužbe. Advokatica Radanović apeluje na građane da to ne rade bez konsultacija sa pravnicima.
- Banke koriste različite metode pritiska, ali potrošači ne bi trebali odustajati. Ima sudova, poput onih u Loznici i Šapcu, koji i dalje presuđuju u korist građana – kaže Radanović.
Potreban sveobuhvatan pristup
Problem visokih provizija i naknada ukazuje na potrebu za sveobuhvatnim reformama u bankarskom sektoru. Regulacija kamata je samo dio rješenja; ključno je i ograničiti naknade i povećati transparentnost. Dok se to ne desi, građani će nastaviti plaćati visoku cijenu za osnovne bankarske usluge, dok banke bilježe rekordne profite.
Šta vi mislite? Da li je ovakva praksa banaka opravdana ili je vrijeme za promjene? Ostavite svoje komentare ispod!