Piše: Redakcija Sandžak Danas
Ono što vidimo u ovakvim tabelama nije samo statistika – to je ogledalo jedne stare nepravde. To je dokaz kako se već decenijama pokušava razbiti jedinstvo jednog naroda: Bošnjaka.
Nusret Akova Brčvak iz Bijelog Polja izazvao je veliku raspravu na društvenim mrežama kada je objavio fotografiju popisne tabele iz koje se vidi kako se u Crnoj Gori Bošnjaci dijele u više kategorija – “Muslimani”, “Crnogorci islamske vjere”, “Bošnjaci–Muslimani”, “Bosanci islamske vjere”.
“Ako si Bošnjak – budi samo Bošnjak! Ujedno ti je vjera islam! Ko je u islamu, vjeruje u Allaha, on je musliman! Kome nije jasno, neka pita! Stop podjelama i rasulu!”, poručio je Brčvak u svom objavljenom statusu.
Njegov status izazvao je burnu diskusiju među Bošnjacima na Facebooku.
Ifeta Balić u komentaru je napisala da bi na narednom popisu “svi – Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati i drugi – trebalo da se izjasne kao Crnogorci i govore crnogorskim jezikom, da ne bi Crna Gora završila u rukama prosrbijanskih politika”.
Na to je Brčvak oštro odgovorio:
“Malo sutra! Od tebe počinje greška. Nismo i nećemo biti Crnogorci. Ne luduj!”
U raspravu su se uključili i drugi – Kemal Bošnjak Bukvić poručio je:
“Ne ide to tako, Ifeta. Budi Bošnjakinja! Tvoja vjera je islam, a jezik bosanski. Živite jedni s drugima, ali upamti – prenosimo na pokoljenja da smo Bošnjaci.”
Snimak tabele koju je Brčvak objavio jasno prikazuje konfuziju u popisima stanovništva. Pod različitim oznakama, jedan te isti narod se dijeli, statistički razbija i politički razvodnjava.
To nije slučajnost – to je nastavak politike iz vremena Jugoslavije, kada se bošnjačkom narodu oduzimalo ime, a davala mu se samo vjerska oznaka. Cilj je bio jasan – da Bošnjak ne postoji kao narod, već samo kao “vjernik bez nacije”.
Ali, kako poručuju brojni komentatori, narod koji ima korijen, kulturu i svijest ne može se izbrisati.
U Bijelom Polju, gradu koji je kroz historiju bio simbol bošnjačkog identiteta, do devedesetih godina centralni hotel nosio je ime “Sandžak”, a najveći junak Drugog svjetskog rata iz Sandžaka bio je upravo Bijelopoljac Rifat Burdžović Tršo – simbol sandžačkog jedinstva, borca za Sandžak, otpora okupatorima i antifašizma.
Danas se zato s pravom postavlja pitanje: kako je moguće da jedan narod tako brzo zaboravi ko je i šta je?
Odgovor se, kako mnogi tvrde, krije u politici DPS-a Mila Đukanovića, koja je pod plaštom “zajedništva” vješto sprovela asimilaciju Bošnjaka, razbila njihov politički korpus i oslabila nacionalnu svijest i regionalnu pripadnost Sandžaku.
“Musliman nije nacija – to je vjera.
Bosanac nije nacija – to je državljanstvo.
Crnogorski musliman nije poseban narod – to je Bošnjak koji živi u Crnoj Gori”, navodi se u komentarima podrške Brčvaku.
Sve te podjele, kako smatraju mnogi, nisu slučajne – one služe da zbune, oslabe i razjedine narod. Jer, kada narodu oduzmeš ime, oduzmeš mu temelj i historiju.
Zato danas, više nego ikada, Bošnjaci poručuju da nema prostora za kalkulacije:
“Naše ime je Bošnjak, i to ime nosimo ponosno. Naš jezik je bosanski, jezik naših predaka i književnosti. Naša vjera je islam, ali islam ne određuje našu naciju – on je oplemenjuje.”
Bošnjaci su narod sa svojim imenom, jezikom, tradicijom i dostojanstvom.
Gdje god živjeli – u Bosni, Sandžaku, Crnoj Gori, Srbiji, na Kosovu ili u dijaspori – oni su jedno:
Jedan narod, jedno ime, jedan jezik.
Ova rasprava na društvenim mrežama pokazuje da se pitanje nacionalnog identiteta Bošnjaka i dalje pokušava relativizirati kroz administrativne i političke podjele. Ali, sve više glasova poput Nusreta Akove Brčvaka poručuju:
“Bošnjak – i tačka.”
