Izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, izrečena na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Daytonu, da je rat u Bosni i Hercegovini bio “građanski”, izazvala je žestoke reakcije u regionu, ali i u samoj Crnoj Gori.
Jedna od najglasnijih kritika stigla je od poslanice u Skupštini Crne Gore, Kenane Strujić-Harbić, koja je poručila da ovakve izjave ne priliče lideru države koja teži članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu.
— Ovakve nesmotrene izjave, bile one namjerne ili nenamjerne, ne dolikuju predsjedniku države na evropskom i evroatlantskom putu. Posebno ne na samitu ovako visokog nivoa, gdje se očekuje jasan i civilizacijski stav prema historijskim činjenicama — istakla je Strujić-Harbić.
Ona je podsjetila da je rat u Bosni i Hercegovini bio rezultat agresije, a ne unutrašnjeg sukoba, jer je vođen protiv međunarodno priznate i suverene države.
— Bosna i Hercegovina je 1. marta 1992. godine, nakon demokratskog referenduma, proglasila nezavisnost, a već 6. aprila uslijedilo je međunarodno priznanje. Oružane snage tadašnje Savezne Republike Jugoslavije su zatim ušle na teritoriju BiH sa ciljem podjele zemlje i etničkog čišćenja. Haški tribunal je ovaj rat jasno okarakterisao kao međunarodni sukob — navela je crnogorska parlamentarka.
Strujić-Harbić je naglasila da odgovorni državnici imaju obavezu da poštuju historijsku istinu i međunarodne presude.
— Negiranje tih činjenica ne doprinosi pomirenju, već vodi ka relativizaciji zločina. Nijedna odgovorna država ne smije podržavati takve narative — zaključila je.
Milatovićeva izjava uzburkala je javnost i u Bosni i Hercegovini, gdje je dočekana s ogorčenjem. Brojne organizacije i pojedinci ocijenili su da je riječ o pokušaju istorijskog revizionizma koji nanosi dodatnu bol žrtvama rata i onemogućava istinsko suočavanje s prošlošću.