Britanski Gardijan javlja: “U Kini porušeno hiljadu džamija”

73

Istraživanje britanskog Gardijana i istraživačkog portala Bellingcat utvrdilo je kako je od 2016. godine djelimično ili potpuno uništeno više desetina muslimanskih vjerskih objekata i lokacija u Kini.

List navodi kako je obično u ovo doba godine ivica pustinje Taklamakan na dalekom zapadu Kine puna ljudi. Decenijama, svakog proleća hiljade ujgurskih muslimana dolazilo je u svetilište Imama Asima, grupu građevina i ograda napravljenih oko male blatne grobnice gdje je, prema vjerovanju, ukopan sveti ratnik iz osmog stoljeća, prenosi Al Jazeera.

Foto džamija u Kini

Hodočasnici iz cijele oaze Hotan su dolazili kako bi tražili lijek i oprost, prolazeći kroz pesak stopama onih koji su došli prije njih. To je bio jedan od najvećih vjerskih festivala regiona. Verovalo se kako su tri posjete ovom mjestu jednako dobre kao obavljanje hadža, svetog muslimanskog hodočašća koje je skupo za mnoge u nerazvijenoj provinciji Ksinijang.

No, ove godine je svetište Imama Asima prazno. Njegova džamija, mjesta za sufijske rituale i druge zgrade su uništene, a preostala je samo grobnica, piše Gardijan. Nestale su ponude, zastave, a hodočasnici više ne dolaze.

Ovo je tek jedno od brojnih muslimanskih vjerskih lokaliteta koja su dijelom ili potpuno uništena u Ksinijangu od 2016. godine. Korišćenjem satelitskih snimaka, Gardijan i analitičar Bellingcat Nik Voters proverili su lokacije stotinu džamija i svetilišta koje su identifikovali bivši stanovnici, istraživači…

Od 91 analizirane lokacije, 31 džamije i dva velika svetilišta (poput kompleksa Imama Asima) pretrpele su velike štete od 2016. do 2018. godine. Od navedenih, 15 džamija i oba svetilišta su u potpunosti uništeni ili je jako malo ostalo od njih. Kod ostalih džamija se vidi kako su uklonjene kapije, kupole ili minareti.

Na još devet lokacija su bivši stanovnici Ksinijanga naveli da su bile džamije, ali su građevine ili uništene ili su uklonjene sve oznake vjerske zgrade.

Foto džamija u Kini

Veliki kampovi

U ime suzbijanja vjerskog ekstremizma, Kina sprovodi intenzivnu državnu kampanju nadzora i kontrole muslimanskih manjina. Većinom su to Ujguri, manjinska grupa koja govori turskim jezikom i koji imaju više zajedničkog sa centralnoazijskim susjedima nego sa kineskim Han sugrađanima. Istraživači navode kako je približno 1,5 miliona Ujgura i drugih muslimana privedeno u kampove, što Peking negira.

Istražitelji vjeruju kako su vlasti srušile stotine, možda čak i hiljade džamija tokom kampanje. No, manjak dokaza potvrđuje ove navode, dijelom što je riječ o malim seoskim džamijama i hramovima, ali i dijelom što policija otežava rad novinarima i istražiteljima u Ksinijangu.

Lokacije koje su ustanovili Gardijan i Bellingcat potvrđuju ranije navode i predstavljaju signal eskalacije trenutnog stanja. Iako su godinama zatvorene, mnoge verske zgrade nisu bile uništavane kao što je sada slučaj. Istražitelji smatraju kako je ovo novi oblik napada na kulturu ujgurskih muslimana.

„Snimci svetilišta Imamu Asimu u ruševinama su zaista šokantni, a za vjernike su sigurno tragični“, navodi istoričar islama na Univerzitetu Notingem Rijan Tam.

Prije presije, hodočasnici su takođe išli sedamdeset kilometara u pustinju kako bi došli do svetišta Džafari Sadiku, svetom ratniku za koga se vjeruje da je njegov duh došao u Ksinijang i pomogao dolasku islama u regiju. Čini se kako je grobnica razorena u martu 2018. godine, a novi snimci pokazuju i kako je obližnji kompleks za hodočasnike uništen.

„Nema jasnijeg dokaza za Ujgure da kineska država želi da uništi njihovu kulturu i prekine njihove veze sa ovom zemljom od uništavanja grobova predaka, svetih hramova koji su glavni znak historije“, dodaje Tam.

Brisanje sećanja

Džamija Kargilik, u centru starog istoimenog grada na jugu Ksinijanga, bila je najveća u području. Ljudi iz raznih sela tu su dolazili svake sedmice. Mnogi se sjećaju visokih tornjeva, impresivne kapije, te cveća i drveća u unutrašnjoj bašti. Sada snimci pokazuju kako je džamija skoro u potpunosti uništena.

Tri stanovnika grada, zaposlena u obližnjim hotelima i restoranima, za Gardijan su kazali da je džamija srušena u drugoj polovini prošle godine.

Džamija Aitika kod Hotana, takođe velika bogomolja, uklonjena je u martu prošle godine. Kao najveća u okolini, bila je poprište vjerskih manifestacija, a na ovom mjestu postojala je još od 1200. godine. Iako je bila na nacionalnoj listi historijskih i kulturnih zgrada, njena kapija i druge dodatne građevine su uklonjene tokom 2018. godine, potvrdio je Voters, kao i lokalni stanovnici.

„Mnoge džamije su nestale. Nekada je svako selo u okrugu Jutijan imalo jednu. Ranije su džamije bile mjesta za molitvu, za društvene skupove muslimana, ali je to otkazano proteklih godina. Nije tako samo u Jutijanu, već u celom području Hotan. Svugde je isto, ispravljeno“, kaže jedan Han Kinez iz Jutijana.

Aktivisti navode kako je uništavanje ovih historijskih lokacija način asimilovanja nove generacije Ujgura. Kako navode bivši stanovnici, većina Ujgura u Ksinijangu već je prestala da ide u džamije koje su često opremljene sistemima za prismotru. U većini se traži pokazivanje lične karte, a mnogi veliki festivali su otkazani.

Kritičari navode kako je uklanjanje građevina urađeno zbog toga da bi mladim Ujgurima, koji rastu u Kini, bilo teško da se prisjete svoje historije.

„Ako trenutnoj generaciji oduzmete roditelje sa jedne strane, a sa druge uništite njihovo kulturno nasljeđe koje govori o njihovom porijeklu – odrastaće kao ljudi kojima će to biti strano. Džamije se ruše i one su jedna od retkih stvari koje vidimo. Šta se dešava sa drugim stvarima je skriveno od nas i to nas plaši“, izjavio je jedan od bivših stanovika Hotana koji govori o mnogim pritvorenim Ujgurima.

Negiranje iz Pekinga

Kina negira optužbe da napada muslimanske manjine, zabranjuje njihove vjerske i kulturne prakse, te da ih šalje u kampove za preobrazovanje. U odgovoru na pitanja o srušenim džamijama, portparol Ministarstva spoljnih poslova Geng Šuang je rekao kako „nije upoznat sa pomenutom situacijom“.

„Kina štiti slobodu vjeroispovesti i čvrsto se protivi i bori protiv vjerskog ekstremizma… U Kini živi više od dvadeset miliona muslimana i postoji više od 35.000 džamija. Velika većina vernika, u skladu sa zakonom, može slobodno da ima verske aktivnosti“, navodi se u saopštenju koje je dobio Gardijan.

No, Peking otvoreno govori o „sinizaciji“ (ujednačavanju sa kineskom kulturom) vjera poput islama i hrišćanstva kako bi bolje odgovarali „državnim uslovima“ Kine. U januaru je Kina usvojila petogodišnji plan „vođenja islama kako bi bio kompatibilan sa socijalizmom“. Tokom govora u martu, partijski sekretar Čen Kuanguo, koji je nadgledao ućutkavanje u Ksinijangu od 2016. godine, naveo je kako se „moraju unaprediti uslovi vjerskih lokacija u kako bi se vjera i socijalizam adaptirali jedno na drugo“.

Istražitelji smatraju kako je jedan od načina da se to postigne uklanjanje islamskih zgrada ili njihovih obilježja.

„Islamska arhitektura u Ksinijangu, koja je jako povezana sa indijskim i centralnoazijskim stilovima, javno pokazuje povezanost regije sa širim islamskim svetom. Uništavanje te arhitekture se vodi kako bi se ublažio put za novi sinizirani ujgurski islam“, ističe David Brofi, istoričar sa Univerziteta Sidnej.

Stručnjaci navode kako uništavanje vjerskih lokaliteta predstavlja povratak ekstremnim praksama koje nisu viđene od Kulturne revolucije kada su paljene džamije i hramovi, ili od 1950-ih kada su velika svetilišta pretvorena u muzeje.

Nestala naučnica

Danas zvaničnici opisuju promjene džamija kao nastojanja da se one „poboljšaju“. U Ksinijangu, razne politike na poboljšanju džamija uključuju dodavanje električne energije, puteva, medijskih objava, „kulturnih biblioteka“, toaleta, kompjutera, ormara…

„Ovo im omogućava da unište mjesta koja proglase blokadom napretka ili nesigurnim, da postepeno, ali i sigurno unište što je moguće više bogomolja Ujgura i muslimanskih manjina“, stav je Džejmsa Lajbolda, profesora sa Univerziteta La Trobe.

Kritičari navode kako vlasti pokušavaju da uklone čak i historiju svetilišta. Rahil Davut, istaknuta ujgurska naučnica koja je dokumentovala hramove širom Ksinijanga, nestala je 2017. godine. Njene bivše kolege i rodbina vjeruju kako je zatvorena jer je radila na zaštiti ujgurskih tradicija.

Davut je u intervjuu 2012. godine rekla: „Ako bi neko uklonio ove zgrade, ujgurski narod bi izgubio kontakt sa zemljom. Više ne bi imali ličnu, kulturnu i duhovnu historiju. Nakon nekoliko godina bi izgubili sjećanje zašto ovdje živimo i zašto ovde pripadamo.“

Izvor: Al Jazeera Balkans/Danas