Search

Čifluci Husein kapetana Gradaščevića i njihova sudbina

Carskom naredbom (irada) od kraja aprila 1832. godine Husein-kapetan Gradaščevirć, vođa bosanskog plemstva protiv reforama sultana Mahmuta II, secesionista i samozvani vezir bosanski proglašen je »odvratnim nevaljalcem«, »razbojnikom« i »zlikovcem«, »odmetnikom i buntovnikom« i osuđen na smrt i konfiskaciju sve pokretne i nepokretne imovine koja je imala karakter mirije. Konfiskacijom nisu bila obuhvaćena jedino mulkovna dobra.

Ova irada stigla je Kara-Mahmud Hamdi-paši u vrijeme kada je on u okolici Sarajeva savlađivao posljednje napore Husein-kapetana da zaustavi prodor carske vojske i da sačuva svoj položaj. Kad se Husein-kapetan uvjerio da je sve izgulbljeno, a svjestan posljedica svojih postupaka, odlučio je da potraži utočište u kršćanskoj Austriji. To je vrlo rijedak slučaj u historiji Osmanskog Carstva da jedan pobijeđeni carski buntovnik ne sačeka mirno i pokorno izvršenje carske volje.

Već je opće prihvaćena činjenica da je Bosna ušla u 19. stoljeće sa novim, već formiranim i ustaljenim, iako zvanično nepriznatim sistemom agrarnih odnosa, tzv. čiflučikim sistemom. Klasični osmanski timarsko-spahijski sistem nalazio se u posljednjoj fazi raspadanja.

Konfiskacijom Husein-kapetanovih čifluka nisu obuhvaćena njegova mulkovna dobra i ne zna se kolika su bila. Država je dozvolila da se porodica Husein-kapetana vrati u Bosnu, ali nije prihvatila njegovu molbu da mu se povrate konfiskovani čifluci, kako bi mogla njegova porodica da živi. U molbi je naveo i to da živi u teškim uslovima opterećen dugovima.

Država je njegovoj porodici odredila neznatnu apanažu za izdržavanje. O tome govore dokumenti iz kojih se vidi da su žena i kćerka Husein-kapetanovog sina Muhamed-bega, koji je umro 1854-18515. godine, vodile spor sa blagajnom zvorničkog sandžaka da im se isplati naknada koju je od te blagajne dobivao Muihamed-beg, koga su one naslijedile.

Tu se navodi iznos od jednog tovara, četiri hiljade sedam stotina devedeset i četiri groša. Zna se i to da su i Mulhamed-begovi nasljednici poslije njegove smrti u dva tri maha tražili da im se povrate konfiskovani Husein-kapetanovi čifluci, ali ni te molbe nisu uvažene. Ovi čitfluci su smatrani (državn1im) “Carskim čiflucima” sve do njihove definitivne prodaje, država je dotle vodila sve poslove oko njihove uprave.

Šezdesetih godina 19. stoljeća ili tačnije 1862/3. godine država je odlučila da ove čifluke proda njihovim obrađivačima. Za to je postojao važan razlog. Godine 1861/2. vladala je teška finansijska kriza u Carstvu i prijetila da izazove opšti haos. Unutrašnja situacija carstva bila je sasvim nesređena. Ustanci su se lančano nastavljali, čas na jednoj, čas na drugoj strani države, koja je osim toga bila lizložena permanentnom pritisku stranih sila koje su tražile mijenjanje i poboljšavanje unutrašnje organizacije države.

Izvor: Ahmed S. Aličić. “Čifluci Husein kapetana Gradaščevića”. Prilozi za orijentalnu filologiju 14-15:311-328.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.