Napadi koje su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael na Iran otvorili su novo poglavlje nestabilnosti na Bliskom istoku, a ekonomske posljedice već se osjećaju širom svijeta. Dok politički lideri razmjenjuju oštre poruke, tržišta reagiraju gotovo trenutno – cijene nafte rastu, berze osciliraju, dolar jača, a investitori masovno traže sigurnost u zlatu.
Iran je jedan od ključnih proizvođača nafte, a njegov geostrateški položaj dodatno pojačava rizik. Nasuprot Arapskom poluotoku nalazi se Hormuški moreuz – kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom. Svaka prijetnja zatvaranju tog prolaza automatski izaziva potres na energetskim tržištima. Brent nafta već se trgovala oko 73 dolara po barelu, uz rast od gotovo 20 posto od početka godine. Analitičari procjenjuju da bi, čak i u ograničenom sukobu, cijena mogla dosegnuti 80 dolara, dok bi dugotrajniji rat mogao pogurati barel i prema 100 dolara.
Takav scenario imao bi direktne posljedice na potrošače. Cijena goriva u regionu mogla bi porasti za 15 do 25 centi po litru. Prosječno domaćinstvo s jednim automobilom izdvajalo bi i do 40 do 60 eura više mjesečno, dok bi lančani efekat pogodio cijene hrane, prevoza i komunalnih usluga. Ekonomisti upozoravaju da bi globalna inflacija mogla porasti za dodatnih 0,6 do 0,7 procentnih poena ukoliko dođe do ozbiljnog poremećaja opskrbe.
Finansijska tržišta već pokazuju znakove nervoze. Indeks volatilnosti VIX naglo je porastao, dok investitori preusmjeravaju kapital prema sigurnijim oblicima ulaganja. Američki dolar bi, paradoksalno, mogao dodatno ojačati jer su SAD neto izvoznik energije i profitiraju od viših cijena nafte i plina. Istovremeno, izraelski šekel nalazi se pod pritiskom, dok japanski jen i švicarski franak bilježe rast kao tradicionalna sigurna utočišta.
Zlato nastavlja snažan uzlet i ove godine već je poraslo više od 20 posto, obarajući istorijske rekorde. Srebro takođe bilježi povećanu potražnju. Suprotno očekivanjima dijela investitora, bitcoin ne igra ulogu sigurnog utočišta – njegova vrijednost pala je više od četvrtine u posljednja dva mjeseca, a geopolitičke napetosti dodatno su pojačale pritisak na kriptotržište.
Dodatni udar osjetit će i avioindustrija. Globalne aviokompanije već su počele otkazivati letove iznad pojedinih dijelova Bliskog istoka, što povećava operativne troškove i cijene karata. Berze u Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima mogle bi zabilježiti osjetne padove ukoliko sukob potraje.
Ako neprijateljstva ostanu kratkotrajna i ograničena, tržišta bi se mogla stabilizirati u relativno kratkom roku. Međutim, produženi sukob koji bi poremetio tokove nafte mogao bi donijeti novi talas inflacije i dodatno opteretiti budžete građana širom Evrope i Balkana. Bliski istok još jednom potvrđuje koliko je globalna ekonomija osjetljiva i koliko regionalni sukobi mogu imati direktan uticaj na svakodnevni život miliona ljudi.