Nakon što su katastrofalne poplave pogodile Bosnu i Hercegovinu, pažnja javnosti se ponovo usmjerila na moguće uzroke ovih razornih prirodnih nepogoda. Mnogi se pitaju da li su prirodni uslovi jedini krivci ili je ljudski faktor, posebno izgradnja kamenoloma iznad naselja Donja Jablanica, dodatno doprinio tragediji.
U Jablanici su poplave i odroni odnijeli 16 života, dok je u Fojnici smrtno stradalo još troje ljudi, čime je broj žrtava porastao na 19. Strahuje se da bi broj nastradalih mogao biti i veći, s obzirom na veličinu štete i opseg nesreće. Desetine kuća su srušene, mostovi i putevi uništeni, a željeznička pruga neprohodna.
Kamenolom kao potencijalni uzrok
Jedna od najvažnijih tema koja se otvorila nakon ove tragedije jeste pitanje uticaja kamenoloma iznad Donje Jablanice na pogoršanje situacije. Kamenolom, otvoren nakon rata, bio je dugo tema rasprava ekoloških aktivista, a nakon obilnih kiša, materijal iz kamenoloma se sručio na naselje, uzrokujući ogromnu štetu. Fotografije sa terena jasno pokazuju direktnu vezu između kamenoloma i pogođenih područja.
Ekološka organizacija “Eko akcija” oglasila se na društvenim mrežama, postavljajući pitanje: “Da li je izgradnja kamenoloma višestruko uvećala broj žrtava i štetu u Donjoj Jablanici?” Post je izazvao brojne reakcije, a fotografije jasno prikazuju putanju klizišta iz kamenoloma prema naselju.
Izjave zvaničnika
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, komentarisao je situaciju na terenu: „Nekoliko hiljada tona kamenja iz tog kamenoloma preplavilo je cijelo naselje. Voda, zajedno sa kamenjem, napravila je branu koja je kasnije pukla i potopila dolinu. Ljudi su imali samo nekoliko minuta da reaguju. Situacija je strašna i mora se ispitati kakvu ulogu je kamenolom imao u ovoj katastrofi.“
Slično mišljenje dijeli i ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak, koji je otkrio da se trenutno sprovodi istraga. „Na terenu je i kriminalistička policija koja istražuje kako je došlo do klizišta. Padavine nisu bile toliko obilne da bi prouzrokovale ovakvu katastrofu, pa istražujemo druge moguće uzroke,“ izjavio je Isak.
Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH, dodao je kako je nužno utvrditi šta je moglo biti učinjeno kako bi se spriječila ova katastrofa. „Ne možemo uvijek predvidjeti prirodne nepogode, ali moramo ispitati ljudski faktor, posebno kada su u pitanju nelegalne gradnje i intervencije u prirodi,“ zaključio je Nešić.
Zaključak
Dok su vlasti angažovane na sanaciji posljedica, otvorena pitanja o odgovornosti za ovu katastrofu i dalje ostaju bez konačnih odgovora. Da li su ljudske intervencije u prirodi, poput otvaranja kamenoloma, doprinijele ovoj tragediji, biće predmet detaljne istrage. Ono što je sigurno, međutim, jeste da će se ovo pitanje i dalje analizirati kako bi se spriječile slične situacije u budućnosti.