Debakl nastave na bosanskom jeziku u Novom Pazaru

372

Od trenutka kada je 2019. godine sa mjesta predsjednika Bošnjačkog nacionalog vijeća smijenjen Esad Džudžo prema svim statističkim pokazateljima nastava na bosanskom jeziku doživljava veliku krizu. Uzaludni su pokušaji aktuelne predsjednice Jasmine Curić, doktora nauka iz oblasti agroekonomije i završenim poljoprivrednim fakultetom, da ublaži svojim izjavama očigledan pad broja upisanih učenika u nastavi na bosanskom jeziku, uporno tvrdeći kako je povećan broj učenika na bosanskom jeziku. Curić je tako izjavila kako „nećemo stati dok ne postignemo da sva bošnjačka djeca pohađaju nastavu na svom maternjem jeziku.“ U velikim parolama i izjavama brojke su se kretale od 16000 djece predškolskog uzrasta i učenika osnovnih i srednjih škola, a prema tvrdnjama nastava je organizovana u 39 vaspitno-obrazovnih ustanova – 16 osnovnih i 10 srednjih škola i u tri predškolske ustanove. Zatim slijedi izjava kako „nastavu sluša 17000 učenika u 40 ustanova.“ Kada između dvije izjave nestane 1000 učenika onda se krivica svali na „državne organe koji ne poštuju ovlaštenja Vijeća.“ Sosptveni neuspjeh je najlakše pripisati drugom, a krivce tražiti u državnim organima.

Statistika je ipak neumoljiva i ona kaže da je 2019/2020. godine u nastavu na bosanskom jeziku upisano u prvi razred osnovne škole 1179 učenik, dok je u srednje škole upisano 888 učenik. Riječ je o 19 osnovnih i osam srednjih škola. Ukoliko je ovaj podatak tačan on je i više nego zabrinjavajući i govori zapravo o radu sadašnjeg saziva Bošnjačkog nacionalnog vijeća.

Posebno zabrinjava činjenica da u Novom Pazaru od te famozne 2019. godine naglo opada broj djece u nastavi na bosanskom jeziku u predškolskim ustanovama. Tako je te 2019. godine u predškolskim ustanovama bilo 1237 predškolaca Bošnjaka, da bi već naredne 2020. godine taj broj opao na 1109 ili u 2021. godini na 1130. Bošnjaka predškolaca.

U odnosu na broj upisanih Bošnjaka u predškolske ustanove, broj upisanih u nastavu na bosanskom jeziku se kretao od 1237 – 601; od 1109 – 487 i od 1130 – 377. u procentima bi to bilo: 2019/20 – 48,6%; 2020/21 – 43,9 i 2021/22 tek 33,4%!

Ukoliko ovakvi rezultati budu prezentovani i kada je u pitanju upis u nastavu na bosanskome jeziku učenika prvog razreda osnovnih i srednjih škola onda je vrijeme za ozbiljno i realno sagledavanje činjenica i to pokazuje da se u okviru trenutnog saziva Bošnjačkog nacionalnog vijeća nije radilo kako treba.

Raduje činjenica da stvari idu na bolje u Sjenici i Tutinu gdje se nastava na bosanskom odvija po uobičajenom broju upisanih ali kada se statistički posmatra kao veoma mali broj učenika koji u ovim sredinama pohađaju nastavu dolazi se do zaključka da je nastava na bosanskom jeziku ozbiljno ugožena i da Bošnjačko nacionalno vijeće mora ostaviti po stranu i politizaciju i albanizaciju i okrenuti se suštinskoj djelatnostima Vijeća od kojih i zavisi uspješno odvijanje nastave na bosanskome jeziku.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.