Muftija sandžački Islamske zajednice Srbije, Muhamed ef. Demirović, gostovao je u emisiji “Posmatranje” na portalu A1, koju vodi Enes Radetinec. Gostovanje je, kako je navedeno u samom uvodu emisije, izazvalo burne reakcije – i pozitivne i negativne – a muftija je poručio da takve podjele najčešće govore o isključivosti, pristrasnosti i nedovoljnoj spremnosti da se ljudi saslušaju bez “rekla-kazala” pristupa.
Demirović je objasnio i zašto je veoma aktivan na društvenim mrežama, ističući da su to danas najdostupniji kanali do šire publike, posebno mladih. Poenta, kako je kazao, jeste da “lijepa riječ i poruka vjere” dopru do većeg broja ljudi nego što je to moguće u ograničenom prostoru tribina i predavanja.
U jednom od centralnih dijelova razgovora dotakao se studentskih protesta i otvoreno naveo da ih podržava jer, prema njegovom stavu, imaju pravo da traže pravdu, odgovornost i rad institucija. Naglasio je da se tu ne radi o svrstavanjima uz političke stranke, već o stajanju uz principe i univerzalne vrijednosti koje, kako je rekao, podržavaju i vjera i moral.
Na pitanje o optužbama dijela javnosti da je Islamska zajednica “vezana” za određene političke opcije, muftija je odgovorio da su, prema njegovim riječima, unutar zajednice donesene odluke koje zabranjuju službenicima da agitiraju i lobiraju za bilo koju političku stranku. Istakao je da komunikaciju ima sa ljudima iz različitih političkih partija, ali da Islamska zajednica, kako kaže, mora ostati jednako udaljena od svih.
U emisiji je muftija Muhamed ef. Demirović iznio ozbiljnu tvrdnju da mu je Jusuf Spahić direktno sugerisao, odnosno naredio, da se u okviru Rijaseta formira nova politička stranka pod nazivom Stranka muslimana Srbije (SMS).
Demirović je naglasio da je takav prijedlog odlučno odbio, smatrajući ga potpuno pogrešnim i štetnim, jer bi uključivanje Islamske zajednice u direktno političko organizovanje predstavljalo, kako je rekao, grubu zloupotrebu vjere i vjerskih institucija.
Prema njegovim riječima, cilj takve ideje bio je da se muslimani u Srbiji predstave isključivo kao vjerska skupina, a ne kao narod sa jasnim nacionalnim identitetom, što je, kako je istakao, neprihvatljivo i opasno po dugoročne interese zajednice.
Posebno mjesto u emisiji zauzela je tema jedinstva islamske zajednice u Srbiji. Demirović je više puta ponovio da je dijalog “ključni moment” i da se bez razgovora ne može očekivati rješenje nakon godina podjela i paralelnih struktura. Naveo je da je bilo pokušaja posredovanja, uključujući inicijative ljudi iz dijaspore, kao i pozive da se razgovori otvore uz učešće međunarodnih vjerskih institucija. Prema njegovim riječima, spremnost za razgovor s njihove strane postoji “odmah”, ali je za iskorak potreban ozbiljan okvir, dogovor o principima, pa tek onda konkretizovanje na papiru.
U emisiji je otvorena i osjetljiva tema odnosa prema Dijanetu Republike Turske. Muftija je govorio o saradnji kroz projekte i posjete, uz poruku da to nije odnos “kupovine stava”, već saradnja u okviru konkretnih aktivnosti. Potvrdio je i da je u određenim periodima postojala podrška pojedincima koji su ostajali bez posla zbog inicijativa za pomirenje, dok se ne riješi njihov radni status.
Govoreći o društvenim problemima, muftija se osvrnuo i na deponiju Golo Brdo, navodeći da razumije građane koji trpe posljedice dima i zagađenja, ali i da shvata složenost rješavanja problema. Poručio je da je potrebno više zajedničke svijesti o zaštiti vazduha, vode i kvaliteta života, te pozvao na razgovor i istrajnost u traženju rješenja.
Dotaknuta je i tema vakufske imovine, uz ocjenu da islamskoj zajednici nije vraćen dovoljan dio, te da je za pravednije rješavanje potrebno jačanje institucija i ravnopravan odnos prema svim vjerskim zajednicama.
U završnici emisije Demirović je govorio o mogućim izborima i Bošnjačkom nacionalnom vijeću, naglašavajući da Islamska zajednica neće pozivati vjernike da glasaju za određene stranke, ali je spomenuo mogućnost da se u određenim okolnostima jasno kaže koga, po principima i odgovornosti, ne treba podržati. Također je izrazio želju da bošnjačke političke partije postignu minimum zajedničkog dogovora oko ključnih nacionalnih interesa, jer bi to, po njegovom uvjerenju, bio važan korak ka stabilnijem društvenom ambijentu.
Emisija je završena porukom da 2026. godina treba biti godina “konkretnih koraka”, a ne parolâ: i prema jedinstvu islamske zajednice, i prema zdravijem društvu u kojem će, kako je rečeno, presuđivati poštenje i odgovornost, a ne stranačka ili nacionalna pripadnost.
Na kraju je muftija govorio i o nevladinoj organizaciji “Svetionik”, navodeći da je bio među osnivačima i da danas tu priču, kako kaže, uspješno nose mlađe generacije, kroz projekte koji okupljaju omladinu i usmjeravaju je ka društveno korisnom radu. POgledajte video ispod teksta