Piše Redakcija Sandžak Danas
A large fragment from an intercepted ballistic missile that was launched from Iran impacted in a town in northern Israel, causing damage, police say. pic.twitter.com/XhsVolAMPF
— Emanuel (Mannie) Fabian (@manniefabian) June 13, 2025
Dim nad Tel Avivom nakon iranskog raketnog udara.
Iran je večeras izvršio višestruke napade balističkim projektilima na teritorij Izraela, gađajući mete širom zemlje. Najžešći udari zabilježeni su u središnjem Izraelu – posebno u području Tel Aviva, gdje je najmanje jedan projektil pogodio stambenu zgradu u užem gradskom području. Uslijed tog udara izbio je požar i ozbiljno je oštećen moderni višekatni stambeni objekt, a eksplozija je razbila prozore i nanijela štetu i na susjednoj zgradi. Detonacije su se čule i na području Jeruzalema dok su se oglasile sirene za uzbunu diljem zemlje, što ukazuje da su projektili letjeli i iznad jeruzalemske regije.
Osim središnjeg Izraela, fragmenti oborenih raketa pali su i na drugim lokacijama. Policija je izvijestila da je veliki dio presretnutog projektila pao na jedno naselje u sjevernom Izraelu, uzrokujući materijalnu štetu. Također, jedan projektil ili njegovi ostaci završili su na području Hebrona na okupiranoj Zapadnoj obali, pri čemu su ranjena tri palestinska dječaka od krhotina. Iranski izvori (IRGC) tvrde da su napadi bili usmjereni na desetke ciljeva diljem Izraela, uključujući vojne centre i zračne baze, ali prema dostupnim informacijama većina projektila nije dosegla te ciljeve. Najveće potvrđene štete nanesene su civilnim objektima u urbanim središtima, dok nema izvještaja da je ijedan strateški vojni objekt ozbiljno pogođen u ovom udaru.
Teško oštećena stambena zgrada u Tel Avivu nakon što ju je pogodila iranska raketa.
Prema dostupnim podacima, iranski raketni napad prouzročio je značajnu materijalnu štetu, ali je zahvaljujući upozorenjima i skloništima veći broj ljudskih žrtava izbjegnut. U izraelskim gradovima zabilježeni su požari i oštećenja na nekoliko zgrada. Najteže je stradala višekatnica u području Tel Aviva, gdje su unutrašnjost i pročelje dijelom uništeni izravnim pogotkom, a vatra je zahvatila više katova. Snimke uživo pokazale su kako iz te zgrade suklja gust dim, dok su susjedne građevine pretrpjele razbijena stakla i krhotine metala vise s fasada od siline eksplozije. U drugim dijelovima središnjeg Izraela također je došlo do eksplozija; primjerice, gusti dim bio je vidljiv nad više lokacija nakon udara projektila. Uz to, pad dijelova presretnutih raketa izazvao je manju štetu u jednom sjevernom izraelskom mjestu. Za sada nema naznaka da je ključna infrastruktura (poput elektroenergetske mreže ili aerodroma) direktno pogođena, premda je međunarodna zračna luka Ben Gurion preventivno zatvorena za sav promet tijekom napada.
Što se tiče žrtava, izraelske službe navode da nije bilo smrtno stradalih u ovom prvom valu napada, no ima dosta ozlijeđenih. Hitna pomoć (Magen David Adom) izvijestila je o 41 ozlijeđenoj osobi na mjestima udara projektila. Od toga su dvije osobe zadobile kritične ozljede, dvije su teže ranjene, a ostali su pretrpjeli lakše povrede ili su bili u stanju akutnog šoka. Prema izvješćima medija, dvojica teško ozlijeđenih nisu se nalazili u zaklonu u trenutku udara. Nešto raniji zbirni podaci govorili su o najmanje 21 ozlijeđenom, od čega dvoje u teškom stanju, no kasnije se taj broj povećao kako su pristizale informacije s terena i uključeni su i oni s lakšim ozljedama i stresnim reakcijama. Među ranjenima su pretežno civili; nema naznaka o stradalim pripadnicima izraelskih snaga u samom raketnom udaru. Treba spomenuti da su fragmenti jedne rakete koji su pali na Hebron ranili i troje palestinske djece na tom području, pokazujući kako posljedice mogu zahvatiti i područja izvan Izraela.
Vrsta oružja korištenog u napadima
Iranski napadi izvedeni su uz upotrebu balističkih projektila srednjeg dometa ispaljenih s teritorija Irana direktno prema Izraelu. Prema iranskim državnim medijima, u petak navečer lansirano je nekoliko stotina balističkih raketa u tri odvojena vala, kao odmazda na izraelske zračne udare ranije tog dana. S druge strane, Izrael procjenjuje da je stvarni broj ispaljenih raketa bio znatno manji – manje od 100 projektila u dvije salve. Ove rakete preletjele su stotine kilometara i pogodile izraelski teritorij unutar otprilike 10 do 15 minuta od lansiranja, što odgovara profilu iranskih srednjedometnih balističkih raketa (poput Shahab ili sličnih tipova dometa oko 1.500-2.000 km, sposobnih doseći Izrael). Iranska Revolucionarna garda (IRGC) hvali se da su projektili bili “precizni i razorni” te da su gađali desetke vojnih i strateških meta na zapovijed vrhovnog vođe, iako dostupni dokazi pokazuju da su većinom stradali civilni ciljevi ili otvorena područja zbog izraelskih presretača.
Napadi su počeli još ujutro, prije raketne paljbe: Iran je iskoristio bespilotne letjelice (dronove) kao prvi udar. Preko 100 borbenih dronova lansirano je iz Irana u petak ujutro prema Izraelu, kao inicijalna osveta za izraelske akcije Izraelska vojska rano je upozorila javnost na taj val dronova i naložila građanima da ostanu blizu skloništa širom zemlje. Let dronova do izraelskog zračnog prostora potrajao je nekoliko sati, ali svi su oboreni prije nego što su stigli do ciljeva – eliminirani su zajedničkim djelovanjem izraelske protuzračne obrane i prijateljskih regionalnih snaga. Ni jedan jedini dron nije uspio aktivirati sirene u Izraelu prije nego što je prijetnja otklonjena. Tek nakon toga, u večernjim satima, Iran je prešao na masovniju upotrebu balističkih raketa.
Projektili koje je Iran ispalio prema izraelskim gradovima predstavljaju ozbiljnu prijetnju, ali Izrael se oslonio na svoj višeslojni proturaketni štit kako bi ih presreo. Aktiviran je prvenstveno sustav „Iron Dome” (Željezna kupola) – namijenjen presretanju raketa kratkog i srednjeg dometa – kao i vjerojatno sustavi višeg dometa poput „Arrow” ili „David’s Sling”, s obzirom na balističku putanju projektila. O učinkovitosti obrane svjedoči i prizor nad Tel Avivom: nebo je bilo ispresijecano svjetlećim tragovima presretača i eksplozijama u zraku dok su izraelske rakete-presretači obarale nadolazeće bojeve glave. Izraelska vojska navodi da je većina iranskih projektila presretnuta u letu ili su pali prije dosezanja cilja, tako da je samo manji broj raketa izbjegao obranu i pogodio naseljena područja. Amerikanci su također neposredno pomogli: dva američka dužnosnika potvrdila su da je američka vojska sudjelovala u rušenju iranskih projektila koji su letjeli prema Izraelu. To sugerira da su u obrani možda korištena američka sredstva u regiji (primjerice, brodski presretači SM-3/SM-6 ili baterije sustava THAAD raspoređene na Bliskom istoku). Ova kombinacija obrambenih mjera znatno je ublažila razmjere štete u Izraelu, unatoč intenzitetu raketnog napada.
Reakcija izraelskih vlasti i vojske
Izraelske vlasti i vojska (IDF) brzo su reagirale na iranski napad, istovremeno nastavljajući vlastite ofenzivne operacije protiv Irana. Neposredno nakon što su detektirana lansiranja iz Irana, oglašene su uzbune širom Izraela. Sirene za zračnu opasnost zavijale su od sjevera do juga zemlje, a putem SMS poruka i medija vlasti su uputile građanima nalog da odmah uđu u skloništa i ostanu tamo dok se ne oglasi prestanak opasnosti. Za razliku od uobičajenih proturaketnih procedura (npr. kod raketa iz Gaze, gdje se ostaje u zaklonu ~10 minuta), ovaj put je Home Front Command naložio stanovništvu da ostane u skloništima na neodređeno vrijeme dok se ne procijeni da je prijetnja prošla. To je učinjeno jer se očekivalo više valova projektila. U praksi, uzbuna je trajala oko sat vremena – otprilike od 21:00 pa do nešto poslije 22:00 sata. Oko 22:10 sati, nakon druge salve projektila, vojska je dala signal za prestanak neposredne opasnosti i objavila da se građani mogu postupno izvući iz skloništa. Ipak, savjetovano im je da ostanu blizu zaklona i dalje, u slučaju novih napada tijekom noći.
Na mjestima udara odmah su djelovale hitne službe i jedinice Home Front Commanda. U Tel Avivu su spasilačke ekipe izvukle najmanje jednog civila iz ruševina dijelom urušene zgrade pogođene raketom. Medicinske ekipe Magen David Adoma zbrinjavale su ranjene od krhotina i pružale pomoć mnogim građanima koji su pretrpjeli šok uslijed eksplozija. Policija i vojska blokirale su područja udara i pozvale javnost na oprez. Zanimljivo, IDF je izdao i apel građanima da ne objavljuju fotografije i video snimke mjesta pada raketa na društvenim mrežama. Upozorili su da “neprijatelj prati snimke kako bi poboljšao učinkovitost svojih napada”, nastojeći time spriječiti da Iran dobije podatke o učincima udara i točnim lokacijama za moguće nove napade.
Istovremeno s obranom na domaćem frontu, izraelska vojska nastavila je svoju ofenzivu protiv iranskih ciljeva. Još od ranih jutarnjih sati Izrael je pokrenuo opsežne zračne udare na iranski nuklearni program i vojno vodstvo. Ova operacija – opisana kao najveći izraelski napad na Iran ikad – ciljala je ključne objekte poput podzemnog nuklearnog kompleksa Natanz, postrojenja u Isfahanu i Fordou, te vojne stožere u Teheranu. Prema izraelskim izvorima, tom prilikom su eliminirani visoki iranski dužnosnici – među njima i načelnik glavnog stožera iranskih oružanih snaga, general Mohammad Bagheri, i šef IRGC-a Hossein Salami. Uništene su i neke lansirne jedinice iranskih projektila i dronova. Iranska strana potvrdila je gubitak više generala i znanstvenika, ali tvrdi da su njihovi nuklearni objekti pretrpjeli samo ograničenu štetu. Bez obzira na to, izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da će operacija trajati onoliko dugo koliko bude potrebno da se “ukloni prijetnja” iranskog nuklearnog oružja. U obraćanju javnosti, Netanyahu je istaknuo da je osobno donio odluku o napadu kako Iran ne bi stekao nuklearnu bombu, nazivajući iranski nuklearni program egzistencijalnom prijetnjom. Obratio se i izravno iranskom narodu na farsiju putem video poruke, kazavši da Izrael ne želi naškoditi iranskim civilima te pozvao Irance da se suprotstave svojim vođama koji ih vode u rat: “Ja sam uz vas, izraelski narod je uz vas” poručio je Netanyahu iranskim građanima.
Reakcije izraelskih dužnosnika na iranski raketni udar bile su oštre. Ministar obrane Israel Katz izjavio je da je Iran “prešao crvenu liniju time što se usudio ispaliti projektile na izraelske civilne centre”. Poručio je da će Izrael nastaviti braniti svoje građane svim sredstvima i osigurati da “režim ajatolaha plati veoma visoku cijenu za svoja gnusna djela”. Jedan neimenovani visoki izraelski dužnosnik otišao je i korak dalje, rekavši za Channel 12 da će Iran snositi “nepodnošljivo tešku cijenu” za napad na civilna područja. Taj izvor nagovijestio je da Izrael ima još meta u Iranu koje je namjerno poštedio u prvom valu te da bi sljedeći korak mogao biti gađanje vitalnih energetskih i infrastrukturnih postrojenja Irana ukoliko se iranski napadi nastave. Ove izjave jasno pokazuju namjeru Izraela da eskalira odgovor ako bude potrebno i da odvrati Iran od daljnjih udara na civile.
Izraelska vlada također je poduzela mjere predostrožnosti na domaćem i međunarodnom planu. Svi letovi u i iz Izraela bili su obustavljeni; međunarodna zračna luka Ben Gurion zatvorena je do daljnjega, a izraelske aviokompanije premjestile su svoje zrakoplove u inozemstvo kako bi ih zaštitile od mogućih iranskih projektila. Nekoliko susjednih država (Jordan, Irak, Sirija) privremeno je zatvorilo svoj zračni prostor za civilne letove zbog opasnosti u regiji. Ministarstvo vanjskih poslova Izraela naložilo je zatvaranje izraelskih veleposlanstava u više zemalja iz sigurnosnih razloga te je pozvalo sve izraelske državljane u inozemstvu da se hitno registriraju kod najbližeg veleposlanstva ili konzulata, kako bi ostali informirani i pod zaštitom. Unutar zemlje, sigurnosne snage stavljene su u visoki stupanj pripravnosti, a stanovništvu je preporučeno da prate službene upute. Čak su i vrhovni rabini Izraela zajednički pozvali građane da se strogo pridržavaju smjernica IDF-a i po potrebi ostanu kod kuće umjesto odlaska u sinagoge, što ilustrira ozbiljnost situacije. Sve u svemu, izraelska reakcija kombinacija je odlučne obrane na domaćem terenu, agresivne akcije na vanjskom terenu i diplomatskih i civilnih priprema za mogućnost daljnje eskalacije.
Reakcije međunarodne zajednice
Međunarodna zajednica s velikom zabrinutošću prati najnoviju eskalaciju između Irana i Izraela te su počele pristizati prve reakcije svjetskih dužnosnika. Sjedinjene Američke Države, kao ključni saveznik Izraela, odmah su se angažirale na nekoliko razina. Bijela kuća je potvrdila da SAD nije sudjelovao u planiranju ni izvedbi izraelskih udara na Iran, no istovremeno je pomogao Izraelu u presretanju iranskih projektila koji su letjeli prema izraelskim gradovima. Američki predsjednik Donald Trump pozvao je Teheran da odmah prekine napade i poručio da još uvijek “nije prekasno” da Iran obustavi sukob te se vrati pregovorima o nuklearnom programu. Naglasio je da postoji mogućnost novog sporazuma ako iranske vlasti sada odustanu od nasilja – jasno stavljajući do znanja da SAD preferira de-eskalaciju diplomatskim putem. Ipak, Trump je istodobno upozorio da će alternativa za Iran biti “mnogo gore od svega viđenog prije” ukoliko se rat nastavi, aludirajući na još žešći izraelski (ili američki) odgovor. Prema riječima američkih dužnosnika, Trumpova administracija nije bila unaprijed obaviještena niti uključena u izraelsku odluku o napadu, osim što su ih Izraelci kratko prije akcije izvijestili da je udar nužan radi samoobrane. Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da SAD nije dio izraelske operacije, ali je izdao oštro upozorenje Iranu “da ne gađa američke interese ili osoblje” u regiji. U praksi, SAD je podigao stupanj pripravnosti svojih snaga na Bliskom istoku: mediji navode da su američki vojnici u bazama Union III (Bagdad, Irak) i Al-Tanf (Sirija) bili nakratko stavljeni u bunkere tijekom iranskog raketnog napada, iz predostrožnosti. Osim toga, Washington je naredio premještanje dodatnih vojnih resursa na Bliski istok (uključujući ratne brodove) kako bi odvraćao Iran od širenja sukoba.
Na diplomatskom planu, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održalo je vanrednu sjednicu u petak na zahtjev Irana kako bi raspravilo novonastalu krizu. Iranske vlasti uputile su pismo UN-u u kojem oštro osuđuju izraelske zračne napade na svoj teritorij, nazvavši ih “protuzakonitim i kukavičkim djelima”, te su istaknule da Iran ima pravo na odlučan i razmjeran odgovor u samoobrani. Očekuje se da će u UN-u doći do žustre rasprave – neke članice (poput Rusije ili Kine) vjerojatno će kritizirati izraelsku preemptivnu silu, dok će zapadne zemlje isticati iransko prkošenje nuklearnim sporazumima i podržavati pravo Izraela na obranu. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres (prema dosadašnjoj praksi) vjerojatno će pozvati obje strane na maksimalnu suzdržanost i upozoriti na opasnost širenja rata, premda službene izjave tek slijede.
Reakcije iz ostatka svijeta za sada su uglavnom pozivi na smirivanje situacije uz zabrinutost zbog rizika od šireg sukoba na Bliskom istoku. Katar, koji često posreduje u regionalnim krizama, odmah se ponudio kao posrednik: katarska vlada objavila je da su katarski emir Sheikh Tamim bin Hamad Al Thani i predsjednik Trump obavili hitan telefonski razgovor tijekom kojeg su dogovarali korake za de-eskalaciju izraelsko-iranskog konflikta. Ovaj potez Dohe naglašava strah zaljevskih zemalja da bi rat između Izraela i Irana mogao ugroziti širu regiju Perzijskog zaljeva. U tom kontekstu, globalna energetska tržišta odmah su reagirala – cijene nafte skočile su na svjetskim burzama iz straha da bi sukob mogao poremetiti proizvodnju ili transport nafte u ovoj naftom bogatoj regiji. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) poručila je da zasad ne planira smanjenje ili povećanje proizvodnje, uz ocjenu da trenutna eskalacija još ne utječe izravno na naftnu ponudu. Ipak, pomno prate razvoj događaja.
Tradicionalni europski saveznici Izraela, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, izrazili su podršku izraelskom pravu na obranu od iranskih napada, ali su također pozvali na hitno obustavljanje vatre. U mnogim europskim prijestolnicama vlada bojazan da bi otvoreni rat između Irana i Izraela mogao izmaći kontroli i povući cijelu regiju u sukob. Neke zemlje već poduzimaju praktične mjere opreza – primjerice, Velika Britanija i Grčka upozorile su brodarske kompanije da privremeno zaobilaze Hormuški tjesnac, ključno pomorsko prolazeće u blizini Irana, strahujući od mogućih iranskih akcija protiv komercijalnih brodova kao odmazde. Regionalni akteri su podijeljeni: vlade bliskoistočnih zemalja koje su u dobrim odnosima s Washingtonom uglavnom šute ili diskretno podržavaju izraelske ciljeve (zaustaviti iranski nuklearni program), dok Sirija i proiranske milicije u Iraku verbalno osuđuju “izraelsku agresiju nad Iranom” i stavljaju se retorički na stranu Teherana. Ipak, zasad nije primijećeno da se neke od tih skupina aktivno uključuju u sukob – vjerojatno i zato što su iranski tradicionalni saveznici poput Hamasa i Hezbollaha u ovom trenutku vojno oslabljeni prijašnjim obračunima s Izraelom, te nisu u stanju otvoriti dodatni front.
Valja istaknuti i reakcije iz nuklearnih institucija: Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je kako je “izuzetno zabrinuta” zbog napada na nuklearna postrojenja. Prema riječima direktora IAEA-e Rafaela Grossija, izraelski udar možda je oštetio dio centrifuga u Natanzu te izazvao ograničenu radiološku i kemijsku kontaminaciju unutar objekta, no ta je kontaminacija zasad pod kontrolom i ne prijeti stanovništvu. Grossi je pozvao na zaštitu nuklearnih postrojenja od oružanih sukoba, podsjećajući da napadi na takve objekte mogu imati dalekosežne posljedice preko granica.
Sve u svemu, međunarodna zajednica apelira da se sukob ne produbljuje. Diplomatski napori iza kulisa su u tijeku – od Washingtona i Dohe do europskih metropola – kako bi se Iran i Izrael suzdržali od daljnjih napada i vratili za pregovarački stol. No, s obzirom na razmjenu vatre bez presedana između dviju zemalja, mnogi strahuju da bi situacija mogla eskalirati prije nego što se smiri, ukoliko se hitno ne postigne kakav-takav prekid vatre.
Procjene sigurnosnih analitičara
Vojni analitičari i stručnjaci za sigurnost ocjenjuju da ovi događaji predstavljaju dramatičnu eskalaciju i prekretnicu u dugogodišnjem neprijateljstvu između Izraela i Irana. Po prvi put u povijesti sukoba, Iran i Izrael izravno razmjenjuju udare ove magnitude – Izrael otvoreno bombardira ciljeve unutar Irana, a Iran uzvraća masovnim projektilskim napadom na izraelske gradove. “Ovo je situacija bez presedana koja nosi realnu opasnost od šireg regionalnog rata,” upozoravaju analitičari, ukazujući na to da bi daljnja eskalacija mogla uvući i druge zemlje Bliskog istoka u konflikt. Ipak, dio stručnjaka napominje da Iran u ovom trenutku nema aktivnu podršku svojih najjačih proxy saveznika – Hezbollah u Libanonu i Hamas u Gazi pretrpjeli su teške gubitke i neutralizirani su u prijašnjim sukobima, što paradoksalno ograničava obujam trenutnog rata samo na iransko-izraelsku osu.
Stručnjaci za raketne sustave analiziraju učinak iranskog balističkog arsenala u ovim napadima. Iran raspolaže velikim zalihama raketa: američka vojna izvješća procjenjuju da Teheran ima preko 3.000 balističkih projektila raznih dometa i vrsta. Proteklih mjeseci Iran je navodno intenzivirao proizvodnju raketa na oko 50 komada mjesečno, nastojeći količinski nadmašiti izraelske presretače. Cilj takve strategije bio bi zasićenje izraelske obrane – ispaliti toliko projektila odjednom da neki probiju obrambeni štit. Upravo takav scenarij zabrinjava stručnjake: nedavno je procurilo izvješće (Axios) da je Steve Witkoff, posebni izaslanik predsjednika Trumpa za Bliski istok, upozorio američke senatore da bi iranska odmazda na izraelski napad mogla uključivati stotine projektila i dovesti do masovnih žrtava ako izraelski proturaketni sustav bude preopterećen. Witkoff je naglasio kako postoji rizik da bi u saturacijskom napadu obrana mogla zakazati na nekim točkama, što bi rezultiralo velikim brojem poginulih civila – upravo scenarij kakav je Izrael sinoć nastojao izbjeći brzom mobilizacijom svojih obrambenih sustava. Srećom, ovaj prvi iranski salvo nije potpuno svladao izraelsku obranu. Većina analitičara hvali učinkovitost sustava Iron Dome i ostalih slojeva obrane, ističući da su oni spriječili mnogo teže posljedice – da je više raketa pogodilo gusto naseljena središta poput Tel Aviva, broj žrtava i razmjer razaranja bili bi daleko veći. Scene na terenu – nekoliko zgrada oštećenih, požari, ali relativno mali broj teško ozlijeđenih – potvrđuju da je izraelski obrambeni kišobran odigrao ključnu ulogu u zaštiti stanovništva.
Istovremeno, sigurnosni analitičari ističu da izraelske zračne operacije u Iranu predstavljaju veliki udarac za iranski vojni vrh i nuklearni program, ali ne nužno i konačan. “Izrael je ovim napadom zadavao štetu iranskim kapacitetima, no nijedan dosadašnji udar nije trajno zaustavio iranski nuklearni program” podsjeća jedan iskusni promatrač. Iran će, očekuju stručnjaci, tvrdoglavo odbijati bilo kakvu kapitulaciju po pitanju svog nuklearnog programa – čak bi mogao ubrzati neke aspekte, koristeći izraelski napad kao argument da mu je potreban vlastiti nuklearni odvraćajući kapacitet. Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei već je izjavio da ovaj izraelski “zločin” znači da Izrael “neće ostati pošteđen posljedica” i obećao je da će odgovor Teherana biti temeljit i ne polovičan. Njegove riječi o “gorkoj i bolnoj sudbini” koja čeka Izrael pokazuju da Iran možda nije rekao posljednju riječ. Upravo to zabrinjava stručnjake: iako je trenutna razmjena udara možda završena, postoji mogućnost novih valova iranskih napada ako sukob potraje, kao što je i sam premijer Netanyahu upozorio svoje građane da očekuju “nekoliko valova iranskih napada” u odmazdi.
Neki analitičari vjeruju da će se situacija idućih dana kretati na rubu otvorenog rata, ali da nijedna strana (ni Izrael ni Iran) zapravo ne želi totalnu eskalaciju koja bi uključila i druge sile. “Ovo što gledamo vjerojatno je kontrolirani okršaj ograničenog trajanja – vrlo intenzivan, ali ipak ograničen – jer obje strane žele postići ciljeve (Izrael oslabiti iranski nuklearni program, Iran demonstrirati kapacitete za odmazdu) bez uvlačenja cijele regije u kaos,” smatraju iskusni promatrači. Ipak, rizik pogrešne procjene je ogroman. Svaka daljnja razmjena vatre nosi opasnost npr. stradavanja američkih snaga ili pogodaka u države Zaljeva, što bi neumitno proširilo rat. Stoga će sljedeća 24-48 sata biti kritična.
Za sada, zaključuju analitičari, izraelski sustav obrane izdržao je prvi udar, a izraelska ofenziva zadala je težak udarac iranskom vojno-nuklearnom aparatu, no niti jedna strana nije postigla konačan ishod. Iranski režim pokazao je da je spreman gađati izraelske gradove balističkim raketama – nešto što dosad nije činio izravno – dok je Izrael demonstrirao spremnost da vojno onesposobi iranske kapacitete unatoč riziku od odmazde. Svijet sada s napetošću promatra hoće li se ova razmjena pretvoriti u dugotrajan rat iscrpljivanja ili će diplomatski pritisak uspjeti obuzdati sukob. U svakom slučaju, današnji događaji predstavljaju jednu od najopasnijih točaka izraelsko-iranskog sukoba u novijoj povijesti i bit će predmetom intenzivnih analiza sigurnosnih stručnjaka u danima koji dolaze.
Izvori: Relevantni izvori korišteni u izradi ovog izvještaja uključuju izraelske medije (npr. The Times of Israel), međunarodne agencije (Reuters, AP), regionalne medije (Al Jazeera), kao i službene izjave IDF-a i vladine objave. Precizni navodi potkrijepljeni su referencama u tekstureuters.comaljazeera.com, kako bi se osigurala točnost iznesenih podataka.