Sva bošnjačka djeca nastavu će pohađati na bosanskom jeziku. Od ove godine više neće biti anketiranja roditelja, djeca će se upisivati po automatizmu, na osnovu maternjeg jezika svojih roditelja, najavio je predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Esad Džudžo, tvrdeći da za to imaju saglasnost Ministarstva prosvjete i direktora sandžačkih obrazovnih institucija, pišu “Novosti”.
U Ministarstvu prosvjete, prenose “Novosti”, kažu da nisu dali nikakvu pisanu saglasnost. I u školama u Novom Pazaru su neobavješteni, i tvrde da nikakvu informaciju zvanično nisu dobili, niti od BNV, niti od Ministarstva prosvjete. Kažu, to bi bila velika promjena i ne može da se izvede preko noći, zato što bi značila da treba da se poveća broj nastavnika koji bi predavali na bosanskom, a smanji broj predavača na srpskom jeziku. Jer sada veliki broj bošnjačke djece uči na srpskom. Ovu Džudžovu najavu tumače kao vid pritiska na državu, ali i kao metod prisile za roditelje koji ne žele da im djeca uče na manjinskom jeziku.
Foto: Anadolija
Srpski lingvisti kritikuju ovu odluku BNV i pojašnjavaju da je bosanski jezik različit od srpskog samo na simboličkoj ravni.
“Problem su neki političari koji traže posla tamo gdje ga nema i tako prave štetu onima koje navodno predstavljaju. Također, i država bi trebalo da odredi granice dokle političari mogu da se mešaju u neka pitanja”, kaže, za “Novosti” dr. Sreto Tanasić, predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika SANU.
Poseban problem je, smatra Tanasić, to što roditelji bošnjačke djece neće ubuduće biti anketirani da li žele da njihovo dijete nastavu pohađa na srpskom ili bosanskom.
“To zadire u pitanje osnovnih ljudskih prava. Valjda roditelji najbolje znaju šta je potrebno njihovoj djeci. Također, roditelji znaju da mogu da naprave problem djeci u nastavku školovanja i traženju posla u državi u kojoj žive”, kaže Tanasić.
Sagovornik “Novosti” kaže da nigdje u Evropi nije moguće da neko ko se isključi iz školovanja na jeziku države u kojoj živi, kasnije traži posao u toj državi.
“Treba sve ostaviti kako je bilo do sada, a ne da o tome odlučuju jedan ili dva čovjeka radi sticanja političkih poena, pogotovu kada je riječ o oblastima o kojima ne znaju ništa. Političari iz reda manjina često žele da disciplinuju svoje zajednice i time im samo nanose štetu”, uvjeren je Tanasić.
Esad Džudžo kaže da je plan da se u naredne dvije godine uskladi pohađanje nastave na bosanskom i srpskom jeziku sa nacionalnom strukturom u ovom regionu gdje živi 64,2 odsto Bošnjaka”, naglasivši da nastavu na bosanskom trenutno pohađa 17.500 učenika u 40 obrazovnih ustanova i institucija.
Sva bošnjačka djeca nastavu će pohađati na bosanskom jeziku. Od ove godine više neće biti anketiranja roditelja, djeca će se upisivati po automatizmu, na osnovu maternjeg jezika svojih roditelja, najavio je predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Esad Džudžo, tvrdeći da za to imaju saglasnost Ministarstva prosvjete i direktora sandžačkih obrazovnih institucija, pišu “Novosti”.
U Ministarstvu prosvjete, prenose “Novosti”, kažu da nisu dali nikakvu pisanu saglasnost. I u školama u Novom Pazaru su neobavješteni, i tvrde da nikakvu informaciju zvanično nisu dobili, niti od BNV, niti od Ministarstva prosvjete. Kažu, to bi bila velika promjena i ne može da se izvede preko noći, zato što bi značila da treba da se poveća broj nastavnika koji bi predavali na bosanskom, a smanji broj predavača na srpskom jeziku. Jer sada veliki broj bošnjačke djece uči na srpskom. Ovu Džudžovu najavu tumače kao vid pritiska na državu, ali i kao metod prisile za roditelje koji ne žele da im djeca uče na manjinskom jeziku.
Srpski lingvisti kritikuju ovu odluku BNV i pojašnjavaju da je bosanski jezik različit od srpskog samo na simboličkoj ravni.
“Problem su neki političari koji traže posla tamo gdje ga nema i tako prave štetu onima koje navodno predstavljaju. Također, i država bi trebalo da odredi granice dokle političari mogu da se mešaju u neka pitanja”, kaže, za “Novosti” dr. Sreto Tanasić, predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika SANU.
Poseban problem je, smatra Tanasić, to što roditelji bošnjačke djece neće ubuduće biti anketirani da li žele da njihovo dijete nastavu pohađa na srpskom ili bosanskom.
“To zadire u pitanje osnovnih ljudskih prava. Valjda roditelji najbolje znaju šta je potrebno njihovoj djeci. Također, roditelji znaju da mogu da naprave problem djeci u nastavku školovanja i traženju posla u državi u kojoj žive”, kaže Tanasić.
Sagovornik “Novosti” kaže da nigdje u Evropi nije moguće da neko ko se isključi iz školovanja na jeziku države u kojoj živi, kasnije traži posao u toj državi.
“Treba sve ostaviti kako je bilo do sada, a ne da o tome odlučuju jedan ili dva čovjeka radi sticanja političkih poena, pogotovu kada je riječ o oblastima o kojima ne znaju ništa. Političari iz reda manjina često žele da disciplinuju svoje zajednice i time im samo nanose štetu”, uvjeren je Tanasić.
Esad Džudžo kaže da je plan da se u naredne dvije godine uskladi pohađanje nastave na bosanskom i srpskom jeziku sa nacionalnom strukturom u ovom regionu gdje živi 64,2 odsto Bošnjaka”, naglasivši da nastavu na bosanskom trenutno pohađa 17.500 učenika u 40 obrazovnih ustanova i institucija.
IZVORNovosti.rs
