Onaj dio crnogorske javnosti koji traži napredak Crne Gore prema EU-ovim integracijama dočekao je s određenim olakšanjem izglasavanje nepovjerenja vladi u podgoričkoj Skupštini. Može se reći da je pad vlade bivšeg premijera Zdravka Krivokapića bio očekivan, kada je od vlade odustao njezin potpredsjednik Dritan Abazović. Njegova stranka Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija (URA) koja u Skupštini ima tri, a kontroliše četiri zastupnika, predstavlja jezičac na vagi tanke većine koji je prevagnuo u korist promjene tek 14 mjeseci nakon pobjede na izborima.
Piše: Andrea Feldman
Sada predstoje pregovori koji bi morali osigurati barem kratkoročnu političku stabilnost u zemlji koja je bremenita ne samo dubokim društvenim i političkim podjelama, nesigurnim okruženjem već i ozbiljnim ekonomskim problemima, koje je dosadašnja vlada samo potencirala.
Golemo novo zaduživanje od nekoliko stotina milijuna eura predstavlja još jedno opterećenje, koje je dosadašnja vlada preuzela, trošeći bezglavo na uzaludne programe povećanja plata i penzija bez pokrića poput onog “Evropa sad“ koji je izglasan krajem prosinca. Neodgovorno prema budućim generacijama, taj “posuđeni novac“ doslovno razara ekonomiju Crne Gore i dovodi je u privredno sve nesigurniji i ovisan položaj.
Nekoliko je mogućih opcija u neposrednoj budućnosti
Nekoliko je mogućih opcija u neposrednoj budućnosti. Bez obzira na želje njegovih ljutih neprijatelja iz dijametralno suprotstavljenih, (većinom prosrpski orijentiranih) stranaka, predsjednik Milo Đukanović još uvijek kontrolira dovoljno političke moći i ima izbor. Nakon što provede konsultacije s predstavnicima parlamentarnih stranka, može predložiti mandatara iz jasne većine, ako se ona uspije dokazati.
Ako to ne bude moguće, mogao bi ponuditi mandatara za sastav manjinske vlade. To priželjkuje ambiciozni Dritan Abazović, koji bi u funkciji novog mandatara želio ponuditi manjinsku vladu, sastavljenu od zastupnika njegove stranke URA, zastupnika albanskih i bošnjačke stranke, uz prešutnu potporu zastupnika Demokratske partije socijalista (DPS), koja je s 30 zastupnika najjača stranka u Skupštini.
Abazović je ustvrdio da ne želi u novoj, manjinskoj vladi imati pripadnike DPS-a, što nije najbolji temelj za zajedničke poduhvate. On će možda pokušati doći do dogovora s predstavnicima dosadašnjih stranaka na vlasti, o čemu rječito govori šutnja s kojom je Demokratski front (DF) popratio najnovije događaje. U slučaju da ne dođe do dogovora, vjerojatno će doći do skraćenja mandata Skupštine, nakon čega slijede novi izbori.
Đukanović je zasad iznevjerio sve zloguke proroke koji su mu predskazivali sigurnu propast
Bilo kako bilo, predsjednik Đukanović je zasad iznevjerio sve zloguke proroke koji su mu predskazivali sigurnu propast. Još uvijek je na čelu države, gdje će vjerojatno i ostati do izbora sljedeće 2023. godine. Pokazao se kao ozbiljan i iskusan političar, koji ne gubi živce i zna raditi pod pritiskom. Vjerojatno će ovo vrijeme iskoristiti da bi za nove izazove pripremio novu generaciju političara unutar svoje stranke. Moguće je kako se neće više kandidirati za predsjednika DPS-a, ali je još uvijek na vrhu visoke politike.
U zadnjim je trenutcima svoje vlasti Krivokapićeva vlada donijela još jednu problematičnu odluku. Na elektronskoj sjednici usvojen je Prijedlog odluke o kriterijima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva, za koju se tvrdi da je donesena mimo znanja Ministarstva unutrašnjih poslova. Ovom odlukom pojednostavio bi se prijem u državljanstvo Crne Gore, nakon pet godina stalnog boravka i pet godina privremenog boravka u Crnoj Gori. Činjenica da je ova odluka donesena u tehničkom mandatu vlade u kojem je uobičajeno vršiti samo tehničke poslove.
Prvi test bit će u ponedjeljak 7. veljače 2022. za kada je zakazano glasovanje o povjerenju predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću. Pitanje je hoće li URA u svjetlu novih ambicija i izazova glasovati za smjenu Bečića, čija stranka Demokratska Crna Gora predstavlja snažnu potporu prosrpskoj opciji i njezinim zahtjevima u Crnoj Gori.
Je li ovoga puta sad već bivšem premijeru presudio snažniji angažman SAD-a, ali i predstavnika EU-a?
Je li ovoga puta sad već bivšem premijeru Krivokapiću presudio snažniji angažman SAD-a, ali i predstavnika Europske unije? U iznimno složenim međunarodnim odnosima, prije svega u kriznoj situaciji u Ukrajini, Amerikanci nisu mogli zanemariti činjenicu da je Crna Gora članica NATO-a i kako je njezina stabilizacija ključna za sprječavanje daljnjeg širenja nesigurnosti u jugoistočnoj Europi.
Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, jasno je dao do znanja kako Demokratski front ne smatra “odgovarajućim partnerom“, već izvorom podjela i razlogom što su reforme, kao i put Crne Gore u EU-ove integracije blokirane. Stoga, koliko god neizvjesnosti nosi ova kriza, ona je i mogućnost za smislenu promjenu.
Izvor: Narod.hr
