Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska i lider SNSD-a, formalno je priznao pravosnažnu presudu Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu dana zatvora, podnijevši zahtjev za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom u iznosu od 36.500 KM, saznaje portal Radio Sarajevo.
Iako je ranije javno tvrdio da presuda nije zakonita i da Sud BiH nema nadležnost, ovaj korak njegovog advokatskog tima označava faktičko priznanje presude – barem njenog dijela koji se odnosi na izbjegavanje zatvora.
Prema važećim zakonima, osobe osuđene na kaznu zatvora do godinu dana imaju pravo da traže zamjenu zatvorske kazne novčanom – po stopi od 100 KM dnevno. Dodiku je tako omogućeno da, uplatom iznosa u roku od 30 dana, izbjegne zatvorsku kaznu.
Međutim, time ne može izbjeći i drugu polovinu presude: zabranu obavljanja javne funkcije. Upravo to pitanje sada postaje ključno.
Dodik već danima tvrdi da mu Centralna izborna komisija BiH nema pravo oduzeti mandat predsjednika RS-a, iako je zabrana obavljanja javne funkcije automatska posljedica pravosnažne presude. Njegova spremnost da prihvati novčanu kaznu, ali ne i suspenziju s funkcije, dodatno potvrđuje dugogodišnju praksu selektivnog odnosa prema pravnom sistemu BiH – prihvatajući ono što mu ide u korist, a osporavajući ono što mu ne odgovara.
Ipak, pravnici ističu da se ne može birati koji dio presude je „obavezujući“, a koji ne – presuda se prihvata u cjelosti ili se osporava putem zakonom propisanih procedura.
Dodikov pravni tim najavio je podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH, instituciji koju lider SNSD-a godinama javno osporava i odbija priznati. Time se dodatno potvrđuje politička i pravna nedosljednost u njegovom djelovanju.
Za domaću i međunarodnu javnost, ovaj slučaj ponovo otvara pitanje vladavine prava u BiH – da li političari mogu nekažnjeno ignorisati dijelove presuda, institucija i zakona koji im ne idu u prilog, a koristiti one koji im omogućavaju da ostanu na slobodi?
Milorad Dodik možda neće u zatvor, ali pitanje njegovog ostanka na funkciji biće pravi test pravosuđa i institucija BiH. Jer, ako može platiti slobodu, ne bi smio moći kupiti i političku neodgovornost.