Američki mediji javljaju da će turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan na predstojećem samitu G20 u Rio de Janeiru predstaviti svoj sveobuhvatni mirovni plan za okončanje rata između Rusije i Ukrajine. Prema izvještajima Bloomberga, Erdoganov prijedlog uključuje nekoliko ključnih koraka usmjerenih na postizanje dugotrajnog primirja i stvaranje temelja za daljnje pregovore.
Zamrzavanje neprijateljstava i demilitarizirana zona
Centralna tačka Erdoganovog plana je zamrzavanje neprijateljstava na trenutnim pozicijama obje strane. Ovaj potez bi stvorio osnovu za početak pregovora i zaustavio daljnje gubitke teritorija, posebno za Ukrajinu, koja se suočava s izazovima na bojištu.
Kako bi se spriječile buduće eskalacije, Erdogan predlaže uspostavljanje demilitarizirane zone u istočnom Donbasu, gdje Rusija već kontrolira značajne teritorije. U toj zoni bi, prema planu, bile raspoređene međunarodne mirovne snage koje bi osigurale stabilnost i povjerenje između zaraćenih strana.
Odgađanje članstva Ukrajine u NATO-u
Jedna od najkontroverznijih tačaka Erdoganovog prijedloga je odgađanje rasprava o članstvu Ukrajine u NATO-u za najmanje 10 godina. Ovaj ustupak Rusiji bio bi kompenziran značajnom vojnom i ekonomskom pomoći Ukrajini od strane Zapada, kako bi se osigurala njena sigurnost i stabilnost u narednim godinama.
Reakcije međunarodne zajednice
Erdoganov plan izazvao je podijeljene reakcije. I dok zapadni analitičari smatraju da bi ovakav pristup mogao otvoriti vrata za pregovore, ukrajinski zvaničnici upozoravaju na rizike odustajanja od članstva u NATO-u i dugoročnu nesigurnost u vezi sa sudbinom okupiranih teritorija.
S druge strane, Kremlj bi mogao vidjeti ovaj prijedlog kao priliku za očuvanje strateški važnih područja u Donbasu, dok bi izbjegao direktne konfrontacije sa NATO-om.
Turska kao ključni posrednik
Turska se posljednjih godina nametnula kao jedan od rijetkih mostova između Rusije i Zapada. Kao članica NATO-a s bliskim ekonomskim vezama s Rusijom, Ankara je uspjela održati relativno neutralan stav tokom sukoba. Erdoganova reputacija uspješnog posrednika dodatno je učvršćena ranijim dogovorima poput inicijative za izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora.
Ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada globalni pritisak za okončanjem rata raste. Ekonomije širom svijeta osjećaju posljedice sukoba, dok su rizici od daljnje eskalacije i širenja sukoba na širu regiju sve prisutniji.
Trumpova alternativa
U međuvremenu, američki bivši predsjednik Donald Trump predstavio je vlastiti prijedlog za okončanje sukoba, koji uključuje zamrzavanje linija fronta na trenutnim pozicijama, demilitariziranu zonu i 20-godišnji moratorij na članstvo Ukrajine u NATO-u. Trump je, navodno, već razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ovom planu, pozivajući ga na smanjenje tenzija.
Hoće li Erdoganov plan uspjeti?
Dok Turska pokušava balansirati između dvije strane, pitanje ostaje hoće li Erdogan uspjeti uvjeriti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pristane na mirovne pregovore. Turski obavještajni izvori upozoravaju da bi Ukrajina mogla izgubiti još više teritorija ako se borbe ne zaustave, što dodatno naglašava hitnost ovog prijedloga.
S obzirom na kompleksnost sukoba, Erdoganov plan možda neće zadovoljiti sve strane, ali bi mogao biti prvi konkretan korak prema smirivanju tenzija i otvaranju puta za trajno rješenje.