Fenomen Pešteri – Kako nazivaju Sjenicu objašnjava poznati stručnjak

1065

Kada sunce nemilosrdno sija, a asfalt se topi pod vrelim ljetnim temperaturama, mnogi stanovnici Srbije sanjaju o preseljenju u Sjenicu. Ovaj gradić, poznat kao srpski Sibir, pruža utočište od užarene ljetne vrućine, nudeći ugodnih 20 stepeni Celzijusa dok se u Beogradu živa u termometru penje do 35. Ali, Sjenica se ne pamti samo po svom blagom ljetu; zimi, kada većina Srbije strepi od hladnoće, ovaj grad bilježi temperature koje često premašuju -14 stepeni Celzijusa, postavljajući se kao jedno od najhladnijih mjesta u Evropi.

Da bismo bolje razumjeli ovaj fenomen, razgovarali smo sa meteorologom Slobodanom Soviljem. On objašnjava da su za izuzetne klimatske uvjete Sjenice zaslužni brojni faktori. “Prvo i osnovno, nadmorska visina od oko 1.000 metara igra ključnu ulogu. Sa visinom, temperatura opada,” kaže Sovilj. “Također, karakteristika podloge utječe na temperaturu. Različiti tipovi podloge imaju različit toplotni kapacitet, odnosno neka područja se brže hlade od drugih.”

Pozicija grada i okolna orografija također igraju važnu ulogu. Sovilj objašnjava: “Lokalna orografija, kao što su brda i planine, izloženost sunčevim zracima, kut pod kojim sunčevi zraci padaju na površinu, sve to oblikuje mikroklimu Sjenice.”

Posebno je zanimljivo da je Sjenica poznata i po neobičnim meteorološkim pojavama. Sovilj ističe: “Gromoglasje usred zime zbog prodora toplog zraka sa Mediterana i fenomen isparavanja snijega su samo neki od neobičnih vremenskih događaja koji se dešavaju ovdje.”

Dodatno, Sjenica je 26. januara 1954. godine zabilježila rekordno nisku temperaturu od -38 stepeni Celzijusa, što samo doprinosi njenom renomeu kao srpskog Sibira. Ovaj grad, smješten u srcu Balkana, pruža jedinstven uvid u složenost i raznolikost klimatskih uvjeta koji oblikuju život u Srbiji.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.