Najava o mogućnosti formiranja bektašijske države u Albaniji, koju je nedavno iznio premijer Edi Rama, izazvala je burne reakcije na Balkanu i širom svijeta. Kao svojevrsni “balkanski Vatikan”, ova nova država trebala bi imati površinu od samo 0,1 kvadratni kilometar u Tirani. Najava je privukla pažnju i dovela do preispitivanja albanskog društva koje, prema posljednjem popisu iz 2023. godine, više nije većinski muslimansko.
Dramatična promjena religijskog pejzaža
Novi podaci otkrivaju da je broj muslimana u Albaniji pao na 45,7%, dok je udio bektašija porastao na 4,8%. Ova promjena naglašava religijski pluralizam i usložnjava pitanje identiteta, posebno s obzirom na povećan broj ateista i onih bez formalne religijske pripadnosti.
Ideološka i politička podjela u društvu
Albanski stručnjak za islamsku misao, dr. Ramiz Zekaj, ocjenjuje ovu inicijativu kao “štetnu i opasnu po jedinstvo društva.” Prema njegovom mišljenju, bektašijska zajednica ima dugu tradiciju u Albaniji i zaslužuje podršku u očuvanju identiteta, ali osnivanje zasebne države može izazvati podjele. “Bektašizam nije zasebna religija već islamski tarikat. Ovo bi moglo dovesti do destabilizacije, a Albanija ima dugu tradiciju multikonfesionalnosti,” navodi Zekaj.
Diplomatski i sigurnosni izazovi
Bivši diplomat Shaban Murati smatra da se Albanija ovim potezom dovodi u opasnost. “Premijer Rama, privlačeći globalnu pažnju, ugrožava unutrašnje jedinstvo Albanije i daje priliku susjednim zemljama da otvore stara pitanja i teritorijalne pretenzije,” ističe Murati, upozoravajući na mogućnost da ovakvi presedani otvore vrata dodatnim etničkim i vjerskim mikrodržavama na Balkanu.
Globalni kontekst i utjecaji
Ova ideja dobija dodatni kontekst u svjetlu odnosa Albanije sa zapadnim partnerima, uključujući i utjecaj izraelskih interesa na Balkanu. Kako navodi Murati, izraelski interes za ovakvu podjelu može imati geopolitičke implikacije, posebno s obzirom na to da je Albanija dugo igrala ulogu saveznika Zapada na Balkanu.
Vjerske i kulturne posljedice
Vođa bektašijske zajednice, Baba Mondi, pozdravio je ovaj projekat kao “istorijsku priliku” i izrazio nadu da će zapadne sile priznati ovu inicijativu. Bektašije, poznate po mješavini islamskih i sufijskih učenja s misticizmom, već dugo se suočavaju s odbacivanjem od strane konzervativnijih muslimanskih zajednica.
Stručnjaci smatraju da će projekat potencijalno narušiti sekularni karakter Albanije i izazvati neizvjesnost među građanima. Formiranje bektašijske države unutar Albanije nosi sa sobom brojne rizike i izazove, te otvara pitanje budućnosti religijske i etničke harmonije na Balkanu.