SREBRENICA – Među hiljadama vjernika iz Bosne i Hercegovine koji su ove godine obavili hadž nalazi se i Begajeta Nukić iz srebreničkog sela Skejići, žena čija životna priča predstavlja simbol istrajnosti, rada i nepokolebljive vjere. Dok su mnogi sanjali o odlasku na sveta mjesta, Begajeta je svoj san pretvarala u stvarnost polako, strpljivo i dostojanstveno – kroz redove malinjaka koje je zasadila još prije više od deset godina. Svaka ubrana malina za nju je značila korak bliže Mekki.
Još 2013. godine donijela je odluku da novac od uzgoja malina neće trošiti na svakodnevne potrebe, već će ga odvajati za jedan poseban cilj – odlazak na hadž. Uprkos brojnim krizama koje su pogađale malinare, padu otkupnih cijena i teškim uslovima rada, od svog nauma nije odustajala.
– Od 2013. godine sam skupljala. Zasadim dunum ili dunum i po malina i sve ostavljam za hadž – ispričala je Begajeta.
Nije željela tuđu pomoć
Posebnu težinu njenoj priči daje činjenica da nije željela da joj hadž finansiraju djeca niti bilo ko drugi. Smatrala je da će joj putovanje biti najdraže ako bude plod isključivo njenog rada.
– Hoću da znam da sam to zaradila svojim rukama. Djeca su mogla pomoći, ali nisam htjela. Željela sam da to bude od mog truda i mog rada, da mi bude halal. Hvala Allahu, uspjela sam – kazala je.
Njene riječi dirnule su mnoge jer podsjećaju na vrijednosti koje se danas rijetko ističu – strpljenje, samostalnost i uvjerenje da se najveće životne želje ostvaruju poštenim radom.
Život obilježen velikim iskušenjima
Begajetin život nije bio lak. Tokom ratnih godina izgubila je brojne članove porodice, a za posmrtnim ostacima supruga traga već gotovo tri decenije. I pored te boli, nikada nije izgubila vjeru niti nadu. Nakon rata vratila se u Srebrenicu, obnovila porodični dom i nastavila živjeti na svojoj zemlji. Umjesto da napusti rodni kraj, odlučila je ostati tamo gdje su njeni korijeni i graditi život iznova.
Kruna dugogodišnjeg sabura
Dolazak u Mekku za Begajetu nije bio samo put na sveto mjesto. Bio je to trenutak u kojem su se spojile godine odricanja, mukotrpnog rada i iskrene dove. Svaki ubrani plod maline, svaka sezona provedena na njivi i svaki sačuvani dinar dobili su svoj smisao u trenutku kada je ugledala Kabu. Za Begajetu Nukić hadž nije bio poklon niti slučajnost. Bio je nagrada za više od decenije poštenog rada i dokaz da se i najudaljeniji ciljevi mogu dostići kada čovjek vjeruje i ne odustaje.