U jesen 2024. godine trojica muslimanskih hodočasnika iz Španije krenula su na nesvakidašnje putovanje – na konjima su se uputili ka svetom gradu Mekki. U narednih osam mjeseci prevalili su oko 8.000 kilometara kroz 13 zemalja, slijedeći rutu koju, prema njihovim saznanjima, nijedan hadžija nije prešao još od 1491. godine.Ovaj poduhvat nazvan “Hajj on Horseback” imao je za cilj oživjeti drevni put kojim su andaluzijski muslimani prije više od pet stoljeća putovali na hadž. Njihova avantura privukla je pažnju medija i vjernika širom svijeta, kako zbog dužine trajanja (oko 240 dana), tako i zbog vjernosti tradicionalnom načinu putovanja na konjima. Emotivni video pogledajte ispod teksta.
Ruta kroz Sandžak i Novi Pazar
Hadžije iz Španije jašu kroz centar Novog Pazara (februar 2025), u pratnji lokalne policije i brojnih građana. Nakon što su prošli Španiju, Francusku, sjevernu Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, hodočasnici su početkom 2025. ušli u područje Sandžaka na jugozapadu Srbije. Prešavši visokoplaninsku visoravan Pešter, kroz sela poput Duge Poljane, stigli su u Novi Pazar, najveći grad Sandžaka. Svečani ulazak u Novi Pazar 12. februara 2025. odvijao se pod pratnjom komunalne policije, a prizor konjanika na gradskoj saobraćajnici izazvao je ogromno interesovanje prolaznika. Nakon zadržavanja u Novom Pazaru, karavan je preko Sandžaka nastavio put ka jugoistoku – dalje kroz Srbiju prema Turskoj. Zbog strogih veterinarskih i carinskih procedura, originalni konji su mogli doputovati samo do Hrvatske, pa su im u Bosni i Srbiji ustupljeni novi konji iz lokalnih konjičkih klubova. Također, određene dionice morali su preći motornim putem: od Sandžaka do ulaska u Tursku nastavili su putovanje automobilom, da bi od Turske do Saudijske Arabije ponovo jahali konje. Planirano je da krajem maja 2025. stignu na odredište i obave obrede hadža.
Medijska pažnja i reakcije zajednice
Dolazak španskih hadžija na konjima izazvao je oduševljenje i ponos među lokalnim stanovništvom Sandžaka. Građani Novog Pazara ispunili su ulice kako bi dočekali hrabre putnike, pozdravljajući ih s poštovanjem i divljenjem. Mnogi su im prilazili da ponude vodu, hranu i druge potrepštine, pokazujući im toplu dobrodošlicu. Lokalni mediji izvijestili su o “epskom putovanju ka Meki” i nesvakidašnjem prizoru karavane konjanika u centru grada. RTV Novi Pazar je zabilježio izjave hodočasnika, od kojih je dr. Abdallah Hernandez – vođa ekspedicije – istakao da su svuda nailazili na ljubaznost, a posebno u Sandžaku: “Putujemo iz Španije, prošli smo kroz Francusku, sjevernu Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i danas smo ovdje u Srbiji, u Sandžaku. Za ljude koji nas sreću, ovo je veliko iznenađenje i svi su dobronamjerni, a ovdje posebno… Ljudi nas zaustavljaju, žele da nam pomognu, nude nam hranu, piće, poklone… Zaista smo sretni što smo danas ovdje u Novom Pazaru”.
Posebno dirljiv trenutak desio se na Pešteru. U selu Duga Poljana jedan stariji mještanin zaustavio je karavanu kako bi svakom od trojice hadžija poklonio po 50 eura, poželjevši im sretan i lahak put. “Da imate kad zatreba, nek se nađe”, rekao im je skromno prilikom uručenja dara. Ovaj gest – koji oslikava tradicionalno sandžačko gostoprimstvo – hadžije su sa osmijehom primile, a okupljeni su ponosno komentarisali: “To su pešterski maniri.”. Snimak ovog događaja ubrzo je postao viralan na društvenim mrežama, izazvavši lavinu pozitivnih reakcija širom regiona. Korisnici su isticali da je takva srdačnost pravi primjer čuvenog gostoprimstva Sandžaka, na koji su lokalni stanovnici ponosni.
Historijski kontekst sličnih hodočašća
Putovanje na hadž kopnenim putem kroz Balkan bilo je uobičajeno u osmanskom periodu, ali u modernom dobu ovakav poduhvat gotovo da nije zabilježen. Španski konjanici su svjesno oživjeli andaluzijsku rutu staru više od 500 godina. Prema njihovim riječima, posljednji andaluzijski muslimani koji su na sličan način krenuli put Mekke učinili su to daleke 1491. godine. Nakon pada muslimanske Španije (1492), hodočasnička putovanja sa Pirinejskog poluostrva ka Hidžazu praktično su zamrla, te ovo predstavlja svojevrstan istorijski podvig.
Valja napomenuti da su karavani hadžija kroz sandžačko-bosanske krajeve bili poznati u ranijim vijekovima. Mnogi vjernici s Balkana putovali su kopnom do Mekke udruženi u grupe. Primjerice, početkom 18. vijeka jedan bosanski putopisac, Jusuf Rumi, zabilježio je svoje višemjesečno putovanje od rodnog Sarajeva do Mekke preko Plovdiva, Istanbula i Damaska. Takođe, tokom osmanske ere postojale su ustanovljene rute za hadž: hodočasnici iz ovih krajeva često su pješačili ili jahali do Istanbula, gdje bi se priključivali velikoj sirijskoj karavani za Medinu i Mekku. Međutim, sa razvojem modernog saobraćaja (parobrodi još krajem 19. vijeka, a kasnije avioni), ovakva dugotrajna hodočašća gotovo su iščezla.
Zbog toga je podvig španskih hadžija na konjima pobudio posebno interesovanje. On spaja savremeno hodočašće sa duhom prošlosti – podsjećajući na snagu vjere i izdržljivosti potrebne nekadašnjim putnicima na svetu dužnost. Kako je zabilježeno u sandžačkim medijima, njihov istorijski pohod na konjima zasigurno će ostaviti traga u modernoj islamskoj historiji, te ostati u lijepom sjećanju stanovnicima Novog Pazara i Pešteri koji su bili dio ovog neobičnog karavanskog putovanja.
View this post on Instagram