Ukoliko moj kolega (Strahinja) Bulajić odbije da u skladu sa Ustavom i na zahtjev većine poslanika zakaže sjednicu Skupštine Crne Gore, mi moramo naći način da prevaziđemo tu blokadu i da ne dozvolimo da bilo koji pojedinac do te mjere obesmisli demokratiju i parlamentarizam i stavi se iznad interesa građana, države i Ustava. Intenzivno tražimo način i mehanizam da poslanicima omogućimo da u skladu sa Ustavom vrše svoju funkciju i da počne prvo redovno zasijedanje – poručio je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke.
Intervju sa liderom Bošnjačke stranke rađen je prije jučerašnjeg sastanka mandatara za sastav vlade Dritana Abazovića i sa sa predstavnicima opozicije.
Kako komentarišete trenutnu situaciju u Skupštini, gdje potpredsjednik Strahinja Bulajić odbija da zakaže sjednicu, dok „divljaju“ cijene osnovnih životnih namirnica, čeka se smanjenje akcize na gorivo…? Kako politički i partijski interesi mogu da budu iznad interesa građana u ovako teškoj ekonomskoj situaciji?
Nijedan pojedinac ne može imati moć da zarobi Skupštinu i da na taj način onemogući građane da vrše vlast onako kako je to propisao Ustav Crne Gore i onako kako se to radi u svim državama parlamentarne, predstavničke demokratije – preko slobodno izabranih predstavnika, poslanika u parlamentu. To je nezamislivo u bilo kojim uslovima, a posebno danas kada je ukrajinska kriza iz temelja promijenila cijeli globalni bezbjednosni, ekonomski i politički kontekst. Mi u Crnoj Gori već osjećamo posljedice te krize u svim aspektima.
U fokusu javnosti su cijene goriva koje su na istorijskom maksimumu, kao i enorman rast cijena osnovnih životnih namirnica, ali ne smijemo zanemariti ni bezbjednosne i političke aspekte te krize koji traže promptnu reakciju države. Ukrajinska kriza traži da svi državni organi i institucije, Skupština i Vlada posebno, budu u punom kapacitetu kako bi se blagovremeno i efikasno odgovaralo na izazove dinamičnog geopolitičkog i geoekonomskog okruženja. Blokada Skupštine, u takvim okolnostima, predstavlja najilustrativniji primjer stavljanja uskopartijskih interesa iznad interesa građana, koji samo kroz cijenu goriva već plaćaju visoku cijenu tog neodgovornog odnosa prema njima i njihovom životnom standardu, interesa države, ali i iznad Ustava. Dakle, potrebna je hitna deblokada Skupštine, kako bi se kroz izmjenu seta zakona našao model za ublažavanje inflatornog pritiska i ja vjerujem da će interes građana nadvladati interese političkih partija koje blokadom Skupštine drže građane za taoce svoje politike i svojih političkih interesa.
Planirate li Vi, kao potpredsjednik parlamenta, da zakažete sjednicu Skupštine ako Bulajić ostane pri stavu da to ne učini?
Ustav Crne Gore je Crnu Goru definisao kao državu parlamentarne, predstavničke demokratije u kojoj poslanici kao predstavnici građana, vrše vlast u ime građana. Ustav je jasan i po pitanju redovnih zasijedanja i kaže da prvo počinje prvog radnog dana u martu. Dakle, rješenje je u poštovanju Ustava, volje građana i opšteprihvaćenih demokratskih principa.
Sve što bi bilo ko radio mimo toga, zvao se on Ervin Ibrahimović, Strahinja Bulajić ili kako god, bilo bi protivno Ustavu Crne Gore, volji i interesu njenih građana i principima demokratije.
Ukoliko moj kolega Bulajić, ipak, odbije da u skladu sa Ustavom i na zahtjev većine poslanika zakaže sjednicu Skupštine Crne Gore, mi moramo naći način da prevaziđemo tu blokadu i da ne dozvolimo da bilo koji pojedinac do te mjere obesmisli demokratiju i parlamentarizam i stavi se iznad interesa građana, države i Ustava.
Nečuveno je u demokratiji da se zasijedanje Skupštine uslovljava političkim uslovima i dogovorom unutar njemu prihvatljive parlamentarne većine.
To bi predstavljalo ustavno nasilje koje ukida suštinu parlamentarne demokratije, a njena suština je da bilo koji 41 i više poslanika od 81 poslanika predstavljaju parlamentarnu većinu, jer je svaki poslanik isti i ima isti legitimitet.
Mi to niti smijemo, niti hoćemo dopustiti, jer su nas građani birali da u institucijama sistema radimo po Ustavu, a u njihovom interesu, stvarajući im ambijent za kvalitetan i dostojan život, kakav zaslužuje građanin države koja je na pragu EU.
Ono što vam mogu reći jeste da intenzivno tražimo način i mehanizam da poslanicima omogućimo da u skladu sa Ustavom vrše svoju funkciju i u najvišem predstavničkom domu, u ime građana koji su ih birali, vrše vlast kao i da, opet u skladu sa Ustavom, otpočne prvo redovno zasijedanje Skupštine kako bi se počela rješavati neka egzistencijalna pitanja građana koja je ukrajinska kriza stavila u fokus, ali i mnoga druga važna pitanja. Koji će model biti najoptimalniji, vidjećemo u narednim danima, ali želim da kažem javnosti da će biti u skladu sa Ustavom, kao najvišim pravnim aktom, koji ne može suspendovati ni jedan drugi pravni akt i da ćemo djelovati brzo, jer globalni bezbjednosni, politički i ekonomski kontekst i interesi građana i države to od nas zahtijevaju.
Ja ipak, poznavajući mog kolegu Bulajića i vjerujući u njegovu ljudsku i političku odgovornost i kredibilitet, zaista vjerujem da on neće sebi dozvoliti da uđe u jednu takvu politikantsku, neustavnu i za interese građana štetnu avanturu i da će, na zahtjev većine poslanika, a imamo zahtjeve i iz odlazeće Vlade, postupiti po Ustavu i Poslovniku i zakazati sjednicu.
Koji je ključni uslov Bošnjačke stranke bio za ulazak u manjinsku vladu? Pominje li se u ,,Platformi za formiranje 43. evropske vlade“ genocid u Srebrenici, je li to bio jedan od Vaših zahtjeva?
Što se naših uslova tiče, oni su jasni i poznati javnosti. To su da nova vlada ima jasan evropski kurs i opredjeljenje, da njeni prioriteti budu intenziviranje procesa pristupanja EU, da se sve institucije, a posebno sudstvo i tužilaštvo izvedu iz v.d. stanja i da se izaberu čelni ljudi tih institucija, da se posvećeno radi na održivom poboljšanju životnog standarda građana Crne Gore, ravnomjernom regionalnom razvoju, stvaranju uslova za inkluzivni dijalog svih političkih subjekata kako bi se reformisalo izborno zakonodavstvo i otvorenost organa javne uprave i javnih preduzeća za sve građane Crne Gore, uz primjenu afirmativne akciju za manjine.
