Napetosti na Bliskom istoku dodatno su eskalirale nakon što je Iran u ranim jutarnjim satima pokrenuo napade bespilotnim letjelicama prema nekoliko zaljevskih država, dok je američki predsjednik Donald Trump uputio oštre prijetnje Teheranu i upozorio na mogućnost snažnog vojnog odgovora.
Prema zvaničnim informacijama, iranski dronovi usmjereni su prema teritoriji Saudijske Arabije i Kuvajta. Saudijsko Ministarstvo odbrane saopćilo je da su njihovi sistemi protivzračne odbrane presreli i uništili bespilotne letjelice iznad istočnog dijela zemlje, koji je poznat po velikim naftnim poljima.
Slična situacija zabilježena je i u Kuvajtu, gdje je Nacionalna garda objavila da je oborila više dronova iznad sjevernih i južnih područja države, čime je spriječena potencijalna šteta na strateškim objektima.
Američki predsjednik Donald Trump reagovao je oštrom retorikom, poručivši da će Sjedinjene Američke Države snažno odgovoriti ukoliko Iran pokuša blokirati prolaz nafte kroz moreuz Hormuz – jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu.
“Ukoliko Iran učini bilo šta što bi zaustavilo protok nafte kroz moreuz Hormuz, Sjedinjene Američke Države će ga pogoditi 20 puta jače nego do sada”, napisao je Trump na društvenim mrežama.
Dodao je da bi američka vojska u tom slučaju gađala ključne ciljeve u Iranu, upozorivši na “vatru i bijes” ukoliko se kriza dodatno produbi. Ipak, naglasio je da se nada da do takvog scenarija neće doći. Istovremeno, Trump je ranije tokom sastanka s republikanskim zakonodavcima izjavio da bi sukob mogao biti “kratak izlet”, što je dodatno pojačalo neizvjesnost u međunarodnim političkim i ekonomskim krugovima.
Na Trumpove prijetnje reagovala je i Islamska revolucionarna garda Irana. Njihov portparol Ali Mohammad Naini izjavio je za državne medije da Iran neće dopustiti pritiske i da će upravo Teheran odlučiti kada će sukob biti završen.
“Iran će odrediti kada se rat završava”, poručio je Naini, naglašavajući da će zemlja odgovoriti na svaki pokušaj prijetnji ili agresije.
Sukob na Bliskom istoku već je počeo ozbiljno uticati na ekonomije regiona. Jedna od prvih država koja je osjetila posljedice je Egipat, koji se u velikoj mjeri oslanja na uvoz energenata. Egipatska vlada je u utorak povećala cijene goriva i do 17 posto, nakon naglog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. Prema podacima Ministarstva nafte, cijena dizela, koji je ključan za javni prevoz, povećana je za više od 17 posto, dok su cijene benzina od 92 i 95 oktana porasle između 14 i 15 procenata.
Istovremeno, egipatska valuta dodatno je oslabila, pa se jedan američki dolar na tržištu trgovao za više od 52 egipatske funte – što predstavlja historijski nizak nivo. Kako bi ublažila ekonomske posljedice krize, egipatska vlada najavila je niz restriktivnih mjera, uključujući smanjenje službenih putovanja u inostranstvo i strožu kontrolu potrošnje goriva u državnim sektorima.
Analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država mogla izazvati ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energije i dodatno destabilizovati već napetu situaciju na Bliskom istoku.