Iran nastavlja ubrzano razvijati nove vojne tehnologije u Persijskom zalivu, a posebnu pažnju vojnih analitičara privukao je bespilotni podvodni sistem pod nazivom „Aždar“ (persijski: zmaj). Riječ je o sofisticiranom podvodnom dronu koji bi, prema procjenama stručnjaka, mogao predstavljati ozbiljan izazov za velike ratne brodove i komercijalne tankere.
Ovaj projekat dio je šire strategije Teherana koja se oslanja na razvoj asimetričnih pomorskih kapaciteta – manjih, tehnološki naprednih i teško uočljivih sistema koji mogu ugroziti mnogo veće i skuplje vojne platforme.
Šta je podvodni dron „Aždar“?
Podvodni dron „Aždar“ konstrukcijom podsjeća na torpedo, ali je tehnološki znatno napredniji od klasične municije. Unutar njegovog tijela nalazi se složeni sistem elektronike, senzora i navigacije koji mu omogućava autonomno kretanje i praćenje ciljeva.
Pokreću ga litijumske baterije, zahvaljujući kojima se kreće gotovo potpuno nečujno. Za razliku od dizel-električnih podmornica koje proizvode prepoznatljiv akustični signal, ovaj uređaj koristi tihi električni pogon, što značajno otežava njegovo otkrivanje standardnim sonarima koje koriste ratni brodovi.
Prema dostupnim informacijama, sistem može ostati pod vodom do četiri dana, tokom kojih prati aktivnosti na površini mora.
Domet veći od 600 kilometara
U napadačkom režimu dron može razviti brzinu od oko 25 čvorova, što je uporedivo s brzim patrolnim čamcima. Njegov operativni domet, prema procjenama vojnih analitičara, prelazi 600 kilometara.
Ukoliko bi bio opremljen bojevom glavom teškom nekoliko stotina kilograma eksploziva, ovaj podvodni sistem mogao bi predstavljati ozbiljnu prijetnju velikim brodovima, tankerima i drugim pomorskim ciljevima.
Za bespilotni podvodni sistem ove klase takve performanse smatraju se značajnim tehnološkim dostignućem.
Stručnjaci ističu da bi ovakva tehnologija mogla imati posebno veliki strateški značaj u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu. Na pojedinim mjestima ovaj prolaz širok je svega nekoliko kilometara, a kroz njega prolazi ogroman dio svjetske trgovine naftom. Tankeri koji prevoze energente iz Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije i Irana upravo tim putem stižu do globalnog tržišta.
Zbog relativno uskog prolaza i ogromnog broja brodova, svaki ozbiljniji incident u ovom području mogao bi imati globalne posljedice, posebno na tržištu energenata i cijene nafte.
Pojava masovno proizvedenih podvodnih dronova poput „Aždara“ mogla bi dodatno zakomplikovati sigurnosnu situaciju u Persijskom zalivu. Vojni analitičari smatraju da razvoj ovog sistema najvjerovatnije nadgleda Islamska revolucionarna garda, elitna vojna formacija koja već ima značajno iskustvo u razvoju dronova i brzih napadačkih čamaca.
Jedna od ključnih prednosti ovog sistema jeste i jednostavno lansiranje – dron se može pokrenuti sa obale, manjeg vojnog čamca ili čak civilnog plovila. Razvoj tehnologija poput „Aždara“ pokazuje kako savremeno ratovanje sve više zavisi od kompaktnih, autonomnih i teško uočljivih sistema koji uz relativno male troškove mogu imati ogroman strateški uticaj.