Piše: Vlado Vurušić
U Ukrajini se vodi rat i za Rusiju, njezinu demokraciju i državnost, kaže poznati ruski politolog Dmitrij Oreškin za neovisni ruski YouTube televizijski kanal Dožd, a drugi poznati politolog, Leonid Gozman, tvrdi da Putin vodi Rusiju u katastrofu koja može ugroziti funkcioniranje Rusije kao države.
Je li suluda ratna avantura koju je pokrenuo Vladimir Putin u Ukrajini početak njegova kraja, kao što je svojedobno ishitrena intervencija u Afganistanu 1979. godine označila početka urušavanja SSSR-a? Hoće li ga Ukrajina koju je želio uništiti kao državu i zasebni identitet i ponovno je učiniti pokornom proruskom gubernijom, poput Bjelorusije, doći glave? Ruski analitičari govore da je Putin ugrozio status Rusije, doveo je u izolaciju “civiliziranog svijeta” te doveo u pitanje bezbrižnost i socijalnu sigurnost većine ruskih građana. – Zemlja je u izolaciji, smatraju je otpadničkom, toksičnom. Mi smo ponovno s onu stranu željezne zavjese. Posve je jasno da će nam blokirati naša sredstva i državna i osobna i tajkunska. A to je katastrofa koju ćemo osjetiti već sutra, ako ne i danas – kaže Oreškin.
No, koliko dugo će to trajati i kad bi se to moglo dogoditi, zasad je teško prognozirati, sve ovisi o tome kako će se rat u Ukrajini odvijati, odnosno koliko će se Ukrajinci uspješno odupirati. Čak i u Berdjansku, gradu na Azovskom moru, koji su zauzele ruske snage, došlo je do prosvjeda tamošnjeg stanovništva na glavnom trgu koji su tražili od ruske vojske da napusti grad, vrijeđajući i psujući Putina! No, sada se već počelo postavljati pitanje – ima li u njegovu okruženju ljudi koji bi se u slučaju se stvari ne počnu razvijati onako kako su zamislili, mogli suprotstaviti njemu i njegovim daljnjim planovima, jer sve je evidentnije da Putin reagira nepredvidivo, iracionalno te da živi u virtualnom svijetu dezinformacija, opijen vlastitom veličinom i očajničkim traženjem svog istaknutog mjesta u Panteonu ruske povijesti.
No, kako smo već sto puta naučili iz duge tragične povijesti svijeta – malen je taj korak između junaka i zločinca, velike i sitne povijesne ličnosti. Putin će očito sebe ipak upisati u crne almanahe i bit će zanimljivo pratiti kako će o njemu govoriti i pisati svi oni koji su ga dizali u zvijezde. Povijest je puna srušenih spomenika očevima nacije. No, Putin više ne može natrag – jer svako popuštanje, osim apsolutne kapitulacije, pacifikacije i okupacije Ukrajine njegov je poraz. Je li to uopće moguće? No, on želi još i poniziti Ukrajinu jer njezinu neovisnost i neruski identitet smatra uvredom osobno nanesenom njemu. Stoga je teško prognozirati kakve je nepredvidive odluke on spreman donijeti osjeti li da gubi, a tada se postavlja i pitanje – tko ga i kako može zaustaviti. Ima li u Kremlju nekog takvog!? Rusija ima povijesnu “tradiciju” dvorskih prevrata, dramatičnih revolucija i drastičnih preokreta. Ukrajinom je Putin počeo nagrizati samog sebe i svoj režim, a najevidentnije je da je za “vječna” vremena izgubio Ukrajinu i protiv sebe okrenuo gotovo čitav svijet.
I “saveznička” Kina je suzdržana, a ni Vučić se nije isprsio s podrškom. Jedna mu je nepokolebljivu podršku dala mjanmarska vojna hunta. No, koliko će to trajati i kako će završiti? Putin je već iskompromitirao sebe i svoj režim, jer kako vjerovati čovjeku koji je govorio da Rusija nikad nikog neće napasti i nikoga ne ugrožava te da je napad na Ukrajinu izmišljotina “CIA-inih” antiruskih laboratorija. Je li on više uopće legitiman materijal za ikakve pregovore? Tko će, kako god završila ukrajinska avantura, s njim moći razgovarati!?
No, ima on nuklearno oružje. Njime već prijeteći maše, širi strah i na druge države, poput Finske i Švedske, Gruzije i Moldavije, upire prst prema Balkanu, prema zemljama koje u strahu od takvog Putina izražavaju svoje namjere za članstvo u NATO-u. Ratom u Ukrajini Putin je samo pomogao homogeniziranju Europe, a Rusiju učinio strašilom koje može dugoročno kompromitirati Rusiju i Ruse te joj nauditi dugoročno. Vladimir Putin živi u svom izoliranom svijetu koji je ostvario oko sebe, usamljen i podvojen. Kako kaže Gozman, Rusija ima problema s čovjekom koji donosi odluke i rješenja, a nema nikog tko bi mu se suprotstavio ili ga barem nagovorio na suzdržanost. Osvajački rat u Ukrajini, čini se, ne ide prema isplaniranom grafiku Putina i njegova Generalštaba.
Ukrajinci su pružili neočekivan otpor na svim dijelovima bojišnice, od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada države – od milijunskog Harkiva do Kijeva i crnomorske obale.
Sliku koju su stvorili prorežimski mediji govorila je o brzom padu “nacista u Ukrajini”, mnogi su izvještavali o bijegu Volodimira Zelenskog iz Kijeva, a očekivalo se da će ruski “oslobodilački tenkovi” biti zasuti cvijećem potlačenog naroda na lagodnom putu prema Kijevu. No, čini se da se dogodilo suprotno – visoko motivirani Ukrajinci nisu pobjegli i bacali oružje, kako su prvih dana rata trijumfalno izvještavali prokremaljski mediji i glasnogovornik Glavnog štaba Ruske vojske general Igor Konašenkov. – Ako Putin izgubi, a više ne vidim načina kako bi on mogao pobijediti, postavlja se pitanje – što će on ruskom narodu i javnosti podastrijeti kao pobjedu – ističe Oreškin koji misli da se Ukrajina ne može okupirati i pacificirati, jer čak i u uvjetima ruske nadmoći, uvijek će postojati džepovi partizanskog otpora, uvjeren je ruski politolog.
– Pod vodstvom Putina Rusija je polako, gotovo kradomice sve više tonula u blato, a Putin je ovim ratom radikalno ubrzao taj proces, a k tome, blato je učinio još i krvavim – nastavlja ruski politolog Dmitrij Oreškin. U Rusiji već prvih dana rata, javljali su neki tamošnji analitičari, ne samo da se ne osjeća javna svestrana podrška invaziji na Ukrajinu – ne ulicama ruskih gradova nema oduševljenja čak ni namještenih režimskih mitinga, nemam ruskih zastava na balkonima niti telegrama podrške voljenom vođi, kako se to moglo uočiti u ožujku 2014. godine kad je anektiran Krim i kad je Putinova popularnost naglo skočila. Sada istraživanja o podršci ratu ne provode čak ni Kremlju ugodni sociološki instituti.
Diljem Rusije održavaju se antiratni prosvjedi, a policija se brutalno obračunava s prosvjednicima. Ni proputinovski mediji ne mogu skriti informaciju o čak 6000 privedenih i uhićenih u samo četiri dana građanske pobune. Više od milijun ljudi već je potpisalo online peticiju protiv rata, osnovan je Antiratni komitet Rusije u koji su ušili poznati tamošnji građanski i liberalni političari, umjetnici, novinari i znanstvenici, poput Garija Kasparova, Mihaila Hodorkovskog, Jevgenija Kiseljova, Viktor Šenderoviča, a čak je i ruski šef delegacije na UN-ovoj konferenciju o klimatskim promjenama Oleg Anisimov imao potrebu ispričati se za rat u ime Rusa koji, kako je rekao, nisu uspjeli zaustaviti. – Sramim se kao Rus – rekao je Anisimov. Putina stalno hvale kako je “podigao onemoćalu Rusiju” i vratio joj stari imperijalni sjaj, ali kako kaže Gozman, “to je fikcija, fantomski pokušaj”.
Iyvor Antena
