Jerusalim/Damask, 1. juli 2025. — Izrael i Sirija vode intenzivne razgovore o mogućem bilateralnom sporazumu kojim bi se formalno okončala dugogodišnja neprijateljstva. Prema navodima visokog izraelskog zvaničnika za Times of Israel, trenutno su u fokusu sigurnosni aranžmani, ali se ne isključuje širi politički okvir u duhu Avramovih sporazuma.
– Apsolutno postoji težnja da se Avramovi sporazumi prošire, i nije tajna da želimo da vidimo Siriju kao potpisnicu – izjavio je neimenovani zvaničnik, dodajući da, iako nema konkretnih datuma, komunikacija se odvija svakodnevno.
U ime izraelske strane, razgovore vodi savjetnik za nacionalnu sigurnost Cači Hanegbi. On je nedavno potvrdio da su izraelske i sirijske vlasti u direktnom kontaktu, a cilj je, kako navodi, „postepena normalizacija“.
Sirijski otpor i unutrašnje podjele
Ipak, mirovna inicijativa nailazi na otpore unutar same Sirije. Izvori bliski sirijskom predsjedniku Ahmedu al-Šari tvrde da u njegovom okruženju ne postoji saglasnost o nastavku pregovora, pogotovo dok traje rat u Gazi i dok je izraelska vojna kampanja pod snažnim arapskim kritikama.
– Niko iz režima ne osporava potrebu za deeskalacijom, ali su mnogi protiv potpune normalizacije – navodi izvor za libanski Al-Akbar. Poseban otpor dolazi iz proturskog krila vlasti, koje strahuje da bi približavanje Tel Avivu potisnulo uticaj Turske i ojačalo izraelsko-saudijsku osovinu u regiji.
Golanska visoravan ostaje tabu
Iako se u pregovorima govori o sigurnosnim garancijama, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar jasno je poručio da Golanska visoravan nije tema.
– Izrael ne planira da pregovara o povratku teritorija osvojenih 1967. i anektiranih 1981. godine – izjavio je Sar.
Umjesto toga, kako prenosi LBCI, sirijska strana insistira na povlačenju izraelskih trupa iz južnih dijelova Sirije koje su pod okupacijom od januara, te traži međunarodno priznanje novog režima, sigurnosne aranžmane na jugu zemlje i političku podršku SAD-a.
Američka uloga i neočekivani obrt
I dok pregovori traju iza zatvorenih vrata, u maju je došlo do iznenadnog diplomatskog obrta. Američki predsjednik Donald Trump se, tokom posjete Saudijskoj Arabiji, sastao s novim sirijskim predsjednikom i pozvao ga da uspostavi diplomatske odnose s Izraelom. Istovremeno, SAD su objavile ukidanje sankcija Damasku, što se tumači kao nagrada za otvaranje prema Zapadu.
Nedugo nakon što je svrgnut režim Bašara al-Asada, izraelske snage su ušle u demilitarizovanu zonu u Siriji, što je prema Ujedinjenim nacijama predstavljalo kršenje sporazuma iz 1974. godine. Izrael se branio tvrdnjom da druga strana više nije sposobna da sprovede dogovor, te da je intervencija bila preventivna zbog moguće prijetnje radikalnih milicija.
Na zatvorenom sastanku sa izraelskim sudijama koji vode suđenje premijeru Benjaminu Netanjahuu, visoki sigurnosni zvaničnici poručili su da bi ovakvi dogovori mogli „promijeniti lice Bliskog istoka“. Međutim, s obzirom na složenu unutrašnju dinamiku u Siriji, izraelske interese i regionalne tenzije, put ka miru ostaje neizvjestan.