- Autor teksta: Sandžak Danas
Produkcija: Bošnjački institut za nauku, kulturu i umjetnost, uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije
U emisiji „Groblja i turbeta u novopazarskom kraju – Nepokretno naslijeđe derviških redova“ Bošnjački institut mapira i tumači tragove sufijske duhovnosti u Novom Pazaru: turbeta, stare nišane, mezarja i tekije. Cilj je dvostruk: naučno dokumentovati, a zatim – gdje je moguće – obnoviti i uvezati ove tačke u edukativnu i turističku rutu.
„Ne bavimo se time ko je ‘pravovjerniji’. Naš je zadatak da popišemo, zaštitimo i, kad je moguće, revitalizujemo ono što su ostavili naši preci“, kaže historičar prof. Esad Rahić, autor stručnih tumačenja u emisiji.
Šta je sufizam i ko su derviši?
Sufizam je „skup vjerskih uvjerenja i postupaka“ kojima derviši nastoje da „nađu svoj put prema Allahu Uzvišenom“, individualno (osama, zikr) i zajednički (kolektivne molitve). U osmanskoj tradiciji na našim prostorima djelovalo je više tarikata (redova) – u emisiji se najčešće spominju Bektašije, Nakšibendije i Rifai.
Ahmed Ali Gurbi Baba: pjesnik, derviš i simbol Novog Pazara
Priča počinje u turbetu Ahmeda Ali Gurbi Babe, „najčuvenijeg novopazarskog književnika 18. stoljeća“. Bio je povezan s Bektašijama i Nakšibendijama, s tim da njegov nišan i ikonografija (derviška kapa sa 12 kajasa i obavijena čalma) jasno svjedoče o bektašijskoj pripadnosti.
Rahić podsjeća na Divan – zbirku stihova u kojoj Gurbi pjeva o vjeri, gradu i vremenu:
„Gurbi, umanji jelo i piće, a povećaj okretanje obraza prema Allahu Uzvišenom“, citira profesor.
Prema tarihu, umro je 1775., a rođenje se procjenjuje oko 1698/1699. Prema usmenoj tradiciji, prvobitno je bio sahranjen uz svoju tekiju u Jošanici, da bi posmrtni ostaci kasnije bili preneseni na Gazilar i nad njima podignuto turbe.
Bektašijska enigma 1782: pogubljeni došljaci iz Bagdada
Posebno intrigira niz nišana s bektašijskim kapama i istom godinom smrti – 1782. Legenda govori o petnaestak bektašija iz Bagdada koji su došli u Novi Pazar i potom stradali u sukobu s tadašnjim vlastima.
„Kako da petnaest ljudi ima istu godinu smrti, ako nisu pogubljeni?“ pita Rahić – ukazujući da nišani jesu kameni, ali priča iza njih nije bez krvi ni politike.
Rifai tekija Smajil-babe i Hasan-babe: požar, obnova i živa pobožnost
U Prištinskoj ulici stoji turbe dvojice prijatelja (po nekima braće), Smajlia i Hasana, dio nekadašnje rifaijske tekije (1839–1939). Nakon požara 1989. meštani su turbe obnovili. Unutra se, u skladu s običajem, nalaze kaburi prekriveni zelenim pokrivačima, tespihi, leuhe i knjige.
S turbetom su povezane lokalne legende – od priča o amanetima i čudesnim znakovima do one o mladoj Fatimi, tragičnom simbolu neuzvraćene ljubavi čiji se mezar nalazi uz sami zid turbeta.
Jermiš: najstarije novopazarsko mezarje pod otvorenim nebom
Na Jermišu je sačuvano dvadesetak nišana, među njima i najstariji označeni mezar (1504.) za „učenog i cijenjenog čovjeka“. Dvije su snažne legende: o vojnicima s Kosova koji su ovdje umrli i o mladom princu i majci koje su napali razbojnici – osamnaest grobova čuvara stoji oko dva središnja. Nekada su nad ovim mjestima postojala turbeta, gdje su se učile dove i palile svijeće.
Hadži Huremova (Bor) džamija i turbe vakifa
Jedna od najstarijih tačaka jeste Hadži Huremova džamija (1561.), s očuvanim turbetom vakifa uz samu džamiju. U tradiciji su se u zoru učili zikrovi uz „40 kamenčića“ (brojanica simboličnog naziva). Stari nišan uz turbe, uskog „vrata“, tipološki upućuje na 16. stoljeće.
Turbe Gazi Mustafe: ratnik na ivici zaborava
U emisiji se prikazuje i zapušteno turbe Gazi Mustafe, jednog od „nepoznatih“ gazija, vjerovatno iz 18. stoljeća. Unutra su nekad stajali sablje i topuzi – jasni znaci ratničkog statusa.
„Ako se hitno ne pristupi restauraciji, ovo turbe će se urušiti“, upozorava Rahić, ističući da porodica Mavrić čini što može, ali je potrebna institucionalna pomoć.
Ostaci turbeta Ejup-paše Ferhatagića i poziv na obnovu
Ruševine turbeta Eju-paše (Ferhatagić), jednog od ključnih aktera prve polovine 19. stoljeća (lojalan Porti u vrijeme pokreta Husein-kapetana Gradaščevića), svjedoče i o političkim lomovima epohe. Turbe je, prema predanju, porušeno ubrzo nakon njegove smrti.
„Ovo je spomenik koji vapi za restauracijom – značajan za Novi Pazar, Sandžak i cijelu državu“, poručuje Rahić.
Emisija zaključuje pozivom na akciju:
-
Popis svih turbeta, nišana i mezarja (lokacije, natpisi, tipologija).
-
Konzervatorski zahvati: hitna stabilizacija (npr. Gazi Mustafa), zatim fazna obnova.
-
Tumačenje na licu mjesta: dvojezične table (BS/EN), QR kodovi s naučnim opisima i snimcima.
-
Ruta „Sufijski Novi Pazar“: Gazilar – Prištinska – Jermiše – Bor džamija – Jošanica – varoš mahala (Rade Petrović).
-
Muzejska saradnja (Muzej „Ras“): izlaganje rekvizita rifai reda, digitalizacija Divana Gurbi Babe, radionice o ikonografiji nišana.
„Ovo što imamo – niko nam sa strane neće sačuvati. Moramo mi“, naglašava prof. Rahić. Podrška Ministarstva kulture omogućila je prvi korak; slijedi posao lokalne zajednice i institucija.
Turbeta, nišani i mezarja Novog Pazara nisu samo pobožna mjesta – to su arhive u kamenu: o književnosti (Gurbi), ratništvu (Gazije), institucijama vakufa (Hadži Hurem), političkim lomovima (Ferhatagići), ali i o usmenom pamćenju (legende o Fatimi). Njihova zaštita znači očuvanje pouzdanih izvora za buduće naraštaje – i novu, autentičnu kulturno-turističku ponudu grada. Pogledajte cijeli prilog ispod teksta.