Nekadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ), koja je postojala do 1992. godine, obuhvatala je današnje države Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Iako je SFRJ nestala sa političke mape svijeta, njeni podaci iz prošlosti i dalje fasciniraju mnoge. Tekst objavljen 1984. godine u poznatom dječijem časopisu donosi zanimljive statističke podatke koji oslikavaju život u Jugoslaviji nakon četiri decenije postojanja.
- Ekonomski i društveni pokazatelji
Prema podacima iz prve polovine osamdesetih, Slovenija je prednjačila u ekonomskoj razvijenosti sa najvišim ličnim dohotkom i najmanjim brojem nepismenih osoba. Bosna i Hercegovina, s druge strane, imala je najmanju potrošnju vina po stanovniku, dok je Srbija bila lider po broju telefonskih priključaka. Makedonija je mogla da se pohvali najvećim brojem trosobnih stanova, kao i najmlađim nevestama i mladoženjama.
U Crnoj Gori je zabilježena najmanja stopa povratka iz inostranstva i najveća potrošnja mlijeka po stanovniku, dok je Hrvatska imala najveći broj ljekara specijalista na 1.000 stanovnika i najveći broj automobila. Vojvodina je imala najmanji prirodni priraštaj i najveću stopu razvoda.
Jugoslavija je imala četvrt miliona više žena nego muškaraca, a žene su bile prosečno godinu dana starije od muškaraca. Prosječna starost stanovništva iznosila je 33 godine, s najstarijim stanovnicima u Vojvodini i najmlađima na Kosovu.
- Stanovanje i infrastruktura
U Jugoslaviji je bilo 6.196.000 domaćinstava, od kojih su dvije trećine činile četvoročlane porodice. Statistika iz 1984. godine pokazuje da je 95 posto stanova bilo elektrificirano, više od dvije trećine priključeno na vodovod, nešto manje na kanalizaciju, svaki drugi stan imao je kupatilo i WC, dok je tek svaki 27. stan bio bez osnovnih instalacija.
- Zapošljavanje i obrazovanje
Od prvog popisa stanovništva, broj zaposlenih je značajno porastao, dok je broj onih koji se bave poljoprivredom opao. U 1984. godini, više od 6,5 miliona ljudi bilo je zaposleno, što je četiri miliona više nego 1948. godine. Međutim, 900.000 Jugoslovena tražilo je posao, što je 11 puta više nego tokom ranih pedesetih.
Početkom osamdesetih, u Jugoslaviji je bilo 1.790.900 nepismenih, od čega je milion žena. Posjeta pozorištu pet puta je povećana od 1948. godine, dok je bioskop zadržao svoju popularnost. Televizija je krivac za promjene u navikama, jer je čak 6,5 miliona Jugoslovena svakodnevno gledalo TV program.
- Slobodno vrijeme i rekreacija
Stanovnici Jugoslavije nisu se mogli pohvaliti velikom fizičkom aktivnošću. Tek svaki deveti punoljetni i četvrti maloljetni Jugosloven birao je fizičku rekreaciju umjesto kućne posjete, kafane ili hobija, i to uglavnom tokom vikenda.
Statistika iz 1984. godine pruža uvid u raznolikost i specifičnosti svakog dijela bivše Jugoslavije. Svaka republika i pokrajina imala je svoje prednosti i mane, što je činilo Jugoslaviju jedinstvenom. Iako SFRJ više ne postoji, sjećanje na nju i dalje živi kroz statističke podatke koji govore o njenom bogatom i kompleksnom naslijeđu.