Gostoprimstvo je univerzalna vrijednost koja se u različitim kulturama izražava na razne načine, ali u plemenu Himba iz sjeverne Namibije poprima oblik koji mnogima djeluje šokantno i nesvakidašnje. Ova zajednica, poznata po tradicionalnom načinu života, njeguje običaj koji izaziva kontroverze i otvara brojna pitanja o granicama tradicije, slobode i kulturnih normi.
Himba pleme broji oko 50.000 pripadnika i živi u sušnim predjelima sjeverne Namibije. Njihov životni stil zasniva se na ravnoteži između prirode i zajednice. Muškarci se uglavnom bave stočarstvom i lovom, dok žene preuzimaju zadatke poput donošenja vode, sakupljanja drva za ogrjev i brige o djeci. Prepoznatljivi su po crvenoj boji koju žene nanose na kožu mješavinom maslaca, bilja i okera, te po složenim frizurama koje simboliziraju njihov bračni status. Ipak, ono što pleme Himba čini posebnim u očima posmatrača izvan njihove zajednice jeste način na koji doživljavaju i izražavaju gostoprimstvo.
Kada gost dođe u njihovo selo, domaćin mu može ponuditi svoju ženu kao izraz počasti i dobrodošlice. Ova praksa, poznata kao “okujepisa omukazendu”, doslovno znači “dijeliti suprugu s gostom”. Tokom te noći, domaćin napušta prostoriju u kojoj spavaju gost i njegova supruga, a ponekad čak odlazi i spavati na otvorenom, kako bi osigurao gostu maksimalnu udobnost. Iako žene nisu obavezne ostvariti intimne odnose s gostom, moraju provesti noć u istoj prostoriji s njim, bez mogućnosti odbijanja.
Prema riječima istraživača i popularnog YouTubera Vode Maje, koji je proveo vrijeme među pripadnicima ovog plemena, ovaj običaj duboko je ukorijenjen u njihovoj kulturi i simbolizira povjerenje, prijateljstvo i želju da se gost osjeća uvaženim. Ipak, za mnoge vanjske posmatrače ova praksa izaziva nelagodu i osudu, posebno iz perspektive ljudskih prava i položaja žena u društvu. Kritičari smatraju da ovaj običaj podriva ženska prava i slobodu odlučivanja, dok pripadnici Himba plemena vjeruju da on doprinosi društvenoj harmoniji i očuvanju njihovih kulturnih normi.
Tradicionalna praksa gostoprimstva plemena Himba primjer je kako su običaji različitih kultura često nespojivi s modernim shvatanjima prava i sloboda. Dok antropolozi i sociolozi nastoje razumjeti historijske i društvene korijene ovog običaja, pitanje ostaje otvoreno: treba li ovu tradiciju prihvatiti kao kulturološku specifičnost ili je, s obzirom na suvremene standarde ljudskih prava, reformisati? Pleme Himba svakako ostavlja snažan utisak na svakoga ko se susretne s njihovim načinom života, podsjećajući na kompleksnost i raznolikost ljudskih zajednica širom svijeta.
