Često se u javnim raspravama o identitetu i pripadnosti Bošnjaka postavlja pitanje kada i kako su se formirali pojmovi “Bošnjak,” “Bosanski Hrvat,” i “Bosanski Srbin.” Pitanja o tome šta znači biti Bošnjak i kome pripada to ime, čini se, nikada nisu prestala biti aktualna. Ali jedno historijsko svjedočanstvo iz 19. stoljeća, koje nam dolazi iz “Katoličkog lista,” može baciti svjetlo na to pitanje.
U broju “Katoličkog lista” objavljenom 30. januara 1879. godine u Zagrebu, jedan članak jasno svjedoči o Bošnjacima kao narodu u Bosni, i to bez obzira na vjersku pripadnost. Naime, u tekstu se navodi kako u Bosni žive Bošnjaci triju vjera – islamske, katoličke i pravoslavne. U tom periodu, u Zagrebu očito nije bilo govora o posebnim “bosanskim Hrvatima” ili “bosanskim Srbima.” Svi stanovnici Bosne, bez obzira na vjeru, bili su poznati pod jednim imenom – Bošnjaci.
Posebno je zanimljivo da autor članka u “Katoličkom listu” ističe kako Bošnjaci, bez obzira na vjerske razlike, međusobno pokazuju veliki stepen poštovanja. U članku se naglašava da je gotovo nemoguće čuti kako Bošnjak, ma koje vjere bio, vrijeđa pripadnika druge vjere, čak i kroz psovke. Ovakav nivo međusobnog poštovanja i uvažavanja među Bošnjacima tri vjere teško je pronaći u tadašnjem društvu, a posebno u tom vremenu kada su identitetska pitanja postala ključno oružje u političkim bitkama.
Ovo svjedočanstvo iz 1879. godine nudi nam historijsku lekciju o tome kako je Bosna, sa svim svojim različitostima, bila jedinstvena u svojoj raznolikosti. Bošnjaci su, bez obzira na vjeru, živjeli u međusobnom skladu, uvažavajući jedni druge kao ravnopravne članove zajedničke domovine. U vremenu kada se identiteti često zloupotrebljavaju za podjele i sukobe, ovo svjedočanstvo podsjeća nas na istinski duh Bosne – duha zajedništva i međusobnog poštovanja.
Danas, kada su identitetske rasprave u Bosni i Hercegovini, ali i šire, i dalje aktualne, ovakvi historijski izvori mogu nam pomoći da se prisjetimo kako su naši preci doživljavali svoj identitet. Možda je vrijeme da se vratimo tom duhu zajedništva i uvažavanja, bez obzira na sve razlike koje nas mogu dijeliti.
U Zagrebu 1879. godine očito se dobro znalo tko su Bošnjaci i što to ime znači. Možda je vrijeme da se i mi danas prisjetimo toga.
Autor Suad K Zoranić