Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, odbio je da se odazove pozivu Tužilaštva BiH, čime je otvoreno pitanje ne samo pravnih posljedica, već i institucionalne volje za njegovo privođenje. Odbijanje saradnje s pravosudnim organima BiH dovodi do ključnog pitanja: ko i na koji način može sprovesti eventualni nalog za hapšenje?
Prema Krivičnom zakonu BiH i procedurama Suda BiH, nekoliko koraka je moguće ukoliko Dodik nastavi ignorisati pozive pravosudnih institucija. Tužilaštvo može ponovo poslati poziv kao posljednji pokušaj dobrovoljnog odaziva, dok Sud BiH ima mogućnost izdavanja naloga sudskoj policiji za prinudno privođenje. Ako sudska policija ne uspije izvršiti nalog, u postupak se mogu uključiti i druge sigurnosne agencije, poput Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). U krajnjem slučaju, može biti raspisana unutrašnja ili međunarodna potjernica, iako bi u slučaju da Dodik napusti BiH, njegovo državljanstvo Srbije moglo dodatno zakomplikovati proces izručenja.
Ostaje pitanje koja institucija bi uopšte bila u stanju da sprovede hapšenje. Sudska policija BiH teoretski ima ovlaštenja, ali ograničene resurse, dok SIPA kao državna policijska agencija nailazi na političke prepreke, naročito u Republici Srpskoj, gdje njen rad nije dobrodošao. Policija Republike Srpske mogla bi formalno izvršiti nalog, ali s obzirom na političku kontrolu nad sigurnosnim sektorom entiteta, to je malo vjerovatno. Ukoliko bi Dodik napustio BiH, međunarodna potjernica i Interpol mogli bi postati opcija, ali i tu ostaju brojne pravne prepreke.
Slučaj tako prelazi iz pravne u političku sferu. Hapšenje Dodika nosi ogroman politički rizik i potencijalnu destabilizaciju. Ako SIPA pokuša sprovesti nalog na teritoriji Republike Srpske, može doći do institucionalnog otpora i blokade akcije. S druge strane, međunarodni faktor može igrati značajnu ulogu, posebno kroz pritiske EU i SAD-a, koji su već ranije uveli sankcije Dodiku. Takođe, mogućnost da Dodik ode u Srbiju i time izbjegne proces u BiH nije isključena.
Bez obzira na pravne procedure, ovaj slučaj predstavlja test za pravosudni sistem BiH i političku stabilnost zemlje. Ključno pitanje ostaje hoće li Sud BiH i Tužilaštvo preduzeti odlučnije mjere i kako će vlasti Republike Srpske odgovoriti na eventualni pokušaj sprovođenja sudskog naloga. Ishod ovog procesa mogao bi odrediti buduće odnose između državnih i entitetskih institucija, ali i šire političke dinamike u zemlji.