Kuhar Eldin Hajrović, sa višegodišnjim iskustvom u kulinarstvu, dokazuje da je kuhinja za njega pravi izbor zanimanja. Njegovo iskustvo počelo je na početku novog milenijuma u Njemačkoj.
“Igrom slučaja, početkom 2000-ih u Njemačkoj sam uplovio u kulinarske vode, zanimanje koje mi je do tada bilo nepoznanica. Suočavajući se sa novom kulturom, jezikom, okruženjem, počeo sam da radim u jednom restoranu na jugu Bavarske, gdje sam se upoznavao sa tradicionalnom hranom tog podneblja. Prvo jelo koje sam učio da spremam i koje i danas spremim kod kuće su spätzle – njemačka domaća tjestenina sa sirom i gljivama, koje obožavaju Austrijanci i Njemci. Od tada pa do danas volim da sam u kuhinji i da pripremam hranu za ljubitelje naše kuhinje”, priča iskusni kuvar.
Eldin nam otkriva da je ljubitelj domaće kuhinje. “Najviše volim da spremam našu domaću hranu. Kao dijete sa sela i neko ko je bio uključen u kućne poslove od malih nogu, gledao sam majku kako sprema ta jela sa takvom lakoćom. To su pirijan, sarma, kačamak, popara, cicvara, pasulj, pita i još mnogo drugih. Najviše volim da spremam kačamak, iako iziskuje mnogo truda i napora. Najteži dio je priprema za spremanje hrane jer zahtijeva dobru organizaciju, ali je i ključ uspješno odrađenog posla na kraju dana”, sa zadovoljstvom ističe naš sugrađanin.
Na pitanje kako nastaje jedna dobra kulinarska priča, on odgovara:
“Sinovi i ja smo, na njihovo insistiranje, započeli projekat sa vizijom očuvanja tradicionalne domaće hrane našeg podneblja. Kroz naš sadržaj na Instagram profilu Snogu_kod_Eldina pokušavamo da ljudima približimo naše kulinarsko umijeće i prenesemo dio gastronomskog iskustva. Kroz taj sadržaj želimo i da promovišemo našu kuhinju i bogato gastronomsko nasljeđe. Da bi sve ovo uspjelo i još više zaživjelo, potrebna je posvećenost, upornost i volja. Nadam se da ćemo uspjeti u tome”, kaže on.
Hajrović se susretao sa raznim gastronomskim pravcima i uživao u pripremi različitih jela, bez obzira na to čija kuhinja je u pitanju.
“U posljednje vrijeme volim da pripremam jela sa našeg podneblja, a pravac koji je najbliži njemu jeste ‘Slow food’. To je pokret koji promoviše očuvanje tradicionalne kuhinje i tehnike pripreme hrane, a nastao je kao reakcija na fast food kulturu. Mali je broj takvih lokala u Crnoj Gori koji bi privukli pažnju stranih turista, a kao neko ko je već dvije decenije u ovom poslu znam da mnogi više stavljaju akcenat na kvantitet i što više jela na meniju, a zanemaruju kvalitet i zadovoljstvo gostiju”, priča Hajrović.
On ističe da je neophodno da kuvari prate svjetske trendove, koji su često zahtjevni.
“Posao u gastronomiji iziskuje stalno unapređivanje kako biste bili ukorak sa promjenama i bili konkurentni na tržištu. Ekspanzijom interneta i društvenih mreža počeo sam da promovišem posao na Instagramu i Fejsbuku, da bih se na taj način približio ljubiteljima domaće kuhinje. Ljudima se dopada to i za sada imamo pozitivne povratne informacije, što me dodatno raduje”, ističe kuvar.
A na pitanje šta našu kuhinju izdvaja od ostalih, Hajrović odgovara da je “Svako jelo priča za sebe”.
“Naše kulinarsko nasljeđe je pravi dragulj koji treba promovisati na bolji način. Crnogorska kuhinja je poznata po autentičnom ukusu, jednostavnoj pripremi koja naglašava domaće sastojke. To je ono što možemo ponuditi i stvoriti jedinstveni gastronomski ugođaj turistima koji dolaze u našu zemlju. Pored svega navedenog, treba naglasiti da svako jelo zahtijeva ljubav i pažnju, jer upravo to su sastojci koji ga čine posebnim i izdvajaju od ostalih”, zaključio je Hajrović.