PRIŠTINA – Premijer Kosova u tehničkom mandatu i lider Samoopredjeljenja Albin Kurti najavio je formiranje zajedničke vojne jedinice sa Oružanim snagama Republike Albanije, što je odmah izazvalo oštre reakcije zvaničnog Beograda.
Na sjednici Glavnog odbora Samoopredjeljenja u Prištini, Kurti je predstavio plan za snažnije razvijanje kosovske vojske i širenje međunarodnih partnerstava, naglašavajući da će njegova vlada u naredne četiri godine izdvojiti preko milijardu eura za odbrambeni sektor.
Kurtijevi planovi: milijarda eura i nova regrutacija
Kurti je istakao da je cilj da Kosovske bezbjednosne snage postanu potpuno funkcionalna vojska sa ubrzanom regrutacijom, među kojima će biti i hiljadu žena. Najavio je i otvaranje fabrike municije, razvoj vojne industrije, te program „sveobuhvatne odbrane“ u okviru kojeg bi svaki dobrovoljni rezervista bio obučen i spreman za mobilizaciju.
Posebnu pažnju posvetio je spoljnopolitičkim ciljevima, najavivši udvostručenje broja vojnih atašea i potpisivanje novih SOFA sporazuma, što, kako tvrdi, predstavlja korak ka članstvu u NATO. „Naš strateški kurs ostaje saradnja sa SAD-om, Velikom Britanijom, Njemačkom, Francuskom, Italijom, Turskom i članicama Evropske unije“, rekao je Kurti.
On je podsjetio i na aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji podnesenu 2022. godine, naglasivši da je cilj Kosova da do 2030. postane punopravna članica Unije.
Oštra reakcija Beograda
Dan nakon Kurtijevih izjava oglasio se vršilac dužnosti direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, koji je formiranje zajedničke vojne jedinice ocijenio kao „direktnu prijetnju Srbiji i srpskom narodu“.
„Riječ je o još jednom koraku Prištine ka stvaranju takozvane Velike Albanije i destabilizaciji regiona“, poručio je Petković, dodajući da međunarodna zajednica ignoriše „zveckanje oružjem“ i saveze koje Kosovo sklapa sa NATO članicama.
On je naglasio da je, prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti UN, jedina legalna vojna formacija na Kosovu – KFOR. „Beograd će ostati privržen očuvanju mira i zaštiti srpskog naroda, insistirajući na punom poštovanju međunarodnog prava“, rekao je Petković.
Pozadina: KBS i NATO
Kosovske sigurnosne snage (KBS) od 2018. godine prolaze kroz proces transformacije u vojsku, usvojen kroz tri zakona. NATO kao organizacija još uvijek formalno ne podržava tu transformaciju, iako pojedine članice, poput Belgije, priznaju kosovske atašee i sarađuju sa KBS-om.
Prema sporazumu Prištine i NATO-a iz 2013. godine, KBS ne mogu ući na sjever Kosova bez odobrenja komandanta KFOR-a. Ipak, prošlog ljeta su uz posebnu dozvolu učestvovali u operaciji izvlačenja tijela utopljenika, što je otvorilo dodatne rasprave o njihovom statusu i ovlašćenjima.