BANJALUKA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izazvao je nove polemike javnim istupom u kojem izražava zabrinutost zbog navodnih planova britanske vlade da nelegalne migrante deportuje na područje Bosne i Hercegovine. U obraćanju javnosti, Dodik je ponovno posegnuo za retorikom straha, ukazujući na mogućnost, kako je naveo, “tihe islamizacije Balkana”.
Dodikove izjave dolaze nakon što su mediji objavili nepotvrđene informacije da britanski premijer Keir Starmer razmatra mogućnost otvaranja centara za migrante van teritorije Ujedinjenog Kraljevstva, među kojima bi se navodno našla i BiH. Zvaničnih potvrda o takvom sporazumu između dvije države za sada nema.
U svom saopćenju, predsjednik RS-a optužio je opozicione političare iz Republike Srpske da su, tokom susreta s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem, dali prešutnu saglasnost za realizaciju ovog plana.
- – Sada je i zvanično: Velika Britanija želi da BiH postane deponija migranata. A opozicija iz RS-a slagala je javnost tvrdeći da su s britanskim ministrom razgovarali o evropskom putu – rekao je Dodik, ne iznoseći konkretne dokaze za svoju tvrdnju.
Posebnu pažnju izazvala je njegova izjava u kojoj migrante opisuje kao “civilizacijsku prijetnju” i “tempiranu bezbjednosnu bombu”, te upozorava da bi njihovo prisustvo ugrozilo srpske crkve, škole i kuće.
Dodik se ovom prilikom ponovo osvrnuo i na temu jezika, negirajući postojanje bosanskog jezika, što je često prisutna tačka njegove političke agende.
- – Dok sam ja predsjednik, Republika Srpska neće postati parking za migrante koje su odbacile evropske metropole – poručio je Dodik u zaključku.
Do zaključenja ovog teksta nije bilo reakcija ni iz kabineta premijera Starmera, niti od političara koje je Dodik prozvao – među njima Draška Stanivukovića, Mirka Stanivukovića i Nebojše Vukanovića.
Takođe, zvanične institucije BiH nisu dale nikakvu potvrdu o mogućem dogovoru sa britanskom vladom o prihvatu migranata.
Pitanje migracija i sigurnosti već godinama je jedno od najosjetljivijih u političkom diskursu u BiH i regiji. U takvom okruženju, izjave poput ovih izazivaju dodatne podjele i strahove, pogotovo kada se koriste za političku diskreditaciju oponenata.
Stručnjaci upozoravaju da bi se ovakve teme trebale rješavati diplomatskim i institucionalnim kanalima, umjesto u formi zapaljivih javnih istupa.