- Predsjednik Hrvatske izazvao burne reakcije u regionu tvrdnjom da se ostatak Balkana obmanjuje lažnim obećanjima o članstvu u Evropskoj uniji.
Izjava predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da u Evropskoj uniji “možda još ima mjesta za Crnu Goru, a za ostale ne”, izazvala je pravi politički potres na Zapadnom Balkanu. Govoreći studentima Univerziteta Sjever u Koprivnici, Milanović je poručio da su obećanja EU prema zemljama regiona – lažna, služeći samo kao sredstvo pritiska radi usklađivanja spoljne politike sa evropskim interesima, posebno kada je riječ o odnosima sa Moskvom.
– Niko više neće ući u Evropsku uniju, možda još Crna Gora, a države se obmanjuju lažnim obećanjima da će postati članice ne bi li se iznudili neki ustupci – rekao je Milanović, izazvavši talas reakcija širom regiona.
Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove smatra da Milanović prenosi ono što se već misli u pojedinim članicama EU – da bez unutrašnjih reformi, naročito ukidanja prava veta, neće biti proširenja. Ipak, ocjenjuje da je izjava previše pojednostavljena i populistička.
Sličan stav dijeli i Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike, koji podsjeća da Milanović nema ovlaštenja da govori u ime Unije.
– Ponekad govori iz političkog interesa, ponekad iz realnosti. Međutim, takve ocjene treba da dolaze iz Evropske komisije, ne od nacionalnih lidera – kaže Subotić, naglašavajući da su Crna Gora, Albanija, pa i Srbija još u igri, iako svaka iz različitih pozicija i dinamike.
Otvaranjem Klastera 3, Albanija je pretekla Srbiju i zauzela drugo mjesto na evropskom putu među državama regiona. Ipak, Crna Gora ostaje lider, sa realnim izgledima da uđe u EU do 2028. godine.
Srbija, s druge strane, ostaje zaglavljena između neispunjenih obaveza i političke neodlučnosti. Brisel očekuje konkretne korake – izbor novog Savjeta REM-a, usvajanje medijskih i izbornih zakona – ali i jasno usklađivanje sa spoljnom politikom EU, uključujući i sankcije Rusiji.
Najveći kamen spoticanja za Srbiju i dalje ostaje Poglavlje 35, koje se tiče normalizacije odnosa sa Kosovom. Bez pomaka u dijalogu Beograda i Prištine, svi ostali reformski koraci ostaju bez pravog efekta.
Bivši diplomata Srećko Đukić ocjenjuje Milanovićevu izjavu kao “bombastičnu i neutemeljenu”, smatrajući da predsjednik Hrvatske koristi ovakve istupe kako bi privukao pažnju. Politikolog Nikola Perišić ističe da je izjava u suprotnosti s interesima EU, koja bi u trenutnoj geopolitičkoj situaciji morala upravo da intenzivira politiku proširenja, a ne da od nje odustaje.
Iako Milanovićeve riječi nemaju institucionalnu težinu, jasno je da odražavaju duboko ukorijenjene sumnje u iskrenost evropskih obećanja. Dok Crna Gora i Albanija prave opipljive korake ka EU, Srbija ostaje zarobljena između realnih izazova i političkih kalkulacija. Jedno je sigurno – izjava hrvatskog predsjednika pokrenula je važnu debatu o budućnosti evropske integracije Zapadnog Balkana, u kojoj više niko ne može da ostane ravnodušan.