Mirsad Pivalić, rodom iz Mrkonjić Grada, bio je tek desetogodišnji dječak kada je 1992. godine, zbog rata u Bosni i Hercegovini, bio prisiljen napustiti svoj dom. Put ga je odveo u Njemačku, gdje ga je prihvatila sestra, pruživši mu utočište i brigu u teškim vremenima.
Tokom prvih dvije i po godine u izgnanstvu, Mirsad nije imao nikakav kontakt sa svojim roditeljima koji su ostali u BiH. Povezivanje s njima bilo je gotovo nemoguće, ali su, uprkos teškim okolnostima, uspjeli uspostaviti komunikaciju putem pisama koja su slali preko prijatelja. Nažalost, u tom periodu nisu mogli ostvariti lični susret.
Nakon osam godina provedenih u Njemačkoj, Mirsad je odlučio da se vrati u svoju domovinu. Njegov povratak doveo ga je u Zenicu, gdje su se u međuvremenu preselili njegovi roditelji i brat.
Kada je konačno stigao pred kuću, uzbuđenje je bilo veliko. Međutim, kada je pozvonio na vrata, dočekala ga je neočekivana reakcija. Vrata mu je otvorila majka, koja ga nije prepoznala. U zbunjenosti, majka mu je rekla da je pogriješio adresu i uputila ga na susjedni stan. Tek nakon što je brat izašao da provjeri ko je došao, majka je shvatila da pred njom stoji njen sin kojeg nije vidjela punih osam godina.
Kako je Mirsad uspio ponovo izgraditi svoj život u BiH, gdje sada živi, i šta je sve prošao od tada, možete saznati klikom na video link ispod.