Rahimullah Farzam, stručnjak za vanjsku politiku u Centru za iranske studije (IRAM) u Ankari analizirao je za Anadlu Agency izazove sa kojima bi se mogla suočiti Turska ukoliko se odluči na sprovedbu dogovora sa SAD oko čuvanja sigurnost Međunarodnog aerodroma “Hamid Karzai” u glavnom gradu Kabulu.
Iako je Turska u dobrim odnosima sa mnogim lokalnim akterima, uključujući administraciju Kabula, talibani su protiv moguće misije Ankare u Afganistanu.
Glasnogovornik talibanskog pokreta Suhail Shaheen u intervjuu za Reuters 10. juna izjavio je da je “Turska dio NATO snaga u posljednjih 20 godina, pa bi se kao takva trebala povući iz Afganistana na osnovu sporazuma koji smo potpisali s SAD-om 29. februara 2020. ”
Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid napravio je korak dalje i rekao da se prema Turskoj neće postupati drugačije od SAD-a ukoliko ostane u Afganistanu. Obraćajući se iranskim medijima, rekao je: “Turska je muslimanska, bratska zemlja. Međutim, budući da je i članica NATO-a, ako ostane u Afganistanu, za nas se to ne bi razlikovalo od SAD-a.”
Glavna zabrinutost talibana zbog nove turske misije u Afganistanu je ta što je Ankara članica NATO-a. Talibani dvadesetogodišnju oružanu pobunu nazivaju “džihadom protiv stranih snaga”. Ovaj diskurs ima presudnu ulogu u okupljanju sljedbenika i legitimizaciji oružane borbe koju vode talibani.
Uprkos sporazumu iz Dohe koji poziva sve strane snage da napuste zemlju, talibani još nisu postigli taj cilj. Stoga su talibani zabrinuti da bi se prisustvo Turske u Afganistanu kao dio NATO-a doživljavalo kao da Alijansa ne napušta zemlju. To je razlog zašto gotovo svaki komentar talibana o prisustvu Turske u Afganistanu naglašava članstvo Ankare u NATO-u. Inače, izvori bliski talibanima potvrđuju da ta organizacija ne bi imala problema s Turskom koja je uključena u mirovni proces u Afganistanu kao muslimanska zemlja.
Geografski položaj Afganistana može Turskoj donijeti mnoge izazove
Predsjednik Erdogan najavio je nakon samita NATO-a 14. juna da Turska planira zajedničko djelovanje s Pakistanom u cilju podrške miru u Afganistanu. S obzirom na bliske odnose Ankare i Islamabada, ne očekuje se da će Pakistan prigovoriti vojnom prisustvu Turske u Afganistanu. Međutim, isto se ne može reći za Indiju, najznačajnijeg rivala Pakistana u regiji. Nije teško predvidjeti da će se Indija, koja godinama vodi posrednički rat u Afganistanu protiv Pakistana, suprotstaviti savezu Islamabad-Ankara u ovoj zemlji.
Uz to, Iran i Saudijska Arabija, dva tradicionalna rivala i uticajni akteri u regiji, ne bi željeli da Turska dobije novi angažman u Afganistanu.
Rusija je oduvijek bila jedna od zemalja koje su imale određene osjetljivosti u vezi s dešavanjima u Afganistanu.
Glavna sigurnosna zabrinutost Kine, rastuće sile u regionu, u vezi sa Afganistanom, je saradnja između Talibana i Turkistanskog islamskog pokreta koji djeluju u regiji Xinjiang. Peking, koji je poboljšao odnose s talibanima zahvaljujući bliskosti s Islamabadom, do sada je uspio spriječiti takvu saradnju. Uz to, Peking preferira stabilni Afganistan zbog sigurnosti Inicijative za pojas i put, u koju je uložio milijarde dolara. U tom kontekstu, tursko-pakistanska saradnja, koju podržava Kina zbog svoje bliskosti s Pakistanom, može biti jedan od najrealnijih scenarija za uspostavljanje stabilnosti i mira u Afganistanu.
Misija koju Turska želi preuzeti u Afganistanu mora se gledati u kontekstu historijskog osjećaja odgovornosti Ankare prema Kabulu i njegovog razumijevanja njene uloge regionalne sile. Međutim, ne bismo smjeli zaboraviti da će Afganistan biti novi izazov za Tursku, koja je posljednjih godina poduzela inicijative za povećanje svog uticaja na istočnom Mediteranu, u Africi i Kavkazu.
Anadolu Agency
