Izjava bivšeg reisu-l-uleme Mustafa Cerić izazvala je snažne reakcije u bosanskohercegovačkoj javnosti, ali i otvorila pitanje koje godinama tinja ispod površine političkih sukoba – može li Bosna i Hercegovina opstati kao država dok jedan njen dio sistematski radi na njenom slabljenju i negiranju?
Cerić u svom javnom istupu jasno poručuje da problem Bosne i Hercegovine nije nedostatak volje za kompromisom, već činjenica da se kompromis godinama pokušava graditi s politikom koja otvoreno osporava postojanje same države. Takav pristup, upozorava, doveo je Bosnu u ponižavajuću poziciju – da stalno mora dokazivati vlastito pravo na postojanje.
Prema njegovim riječima, rukovodstvo Republika Srpska, uz otvorenu ili prešutnu podršku Beograda, godinama vodi politiku permanentne destabilizacije: blokade institucija, prijetnje secesijom i kontinuirano negiranje državnosti Bosne i Hercegovine.
„To nije politički stav niti folklor, već planski projekat razgradnje države“, poručuje Cerić, jasno aludirajući na djelovanje Milorad Dodik, koji, kako navodi, ne napada Bosnu povremeno, već svakodnevno i sistematski.
Cerić posebno kritikuje dosadašnji pristup bosanske politike, koja je, prema njegovoj ocjeni, prečesto pokušavala „smiriti“, „razumjeti“ ili „prevesti“ antibosansku politiku, umjesto da joj se suprotstavi državnički i odlučno.
- „Ne pregovara se s negiranjem države. Ne gradi se mir nagrađivanjem ucjene“, navodi bivši reis, dodajući da država koja stalno objašnjava da ima pravo da postoji – već gubi dio svog dostojanstva.
U tom kontekstu, Cerić ocjenjuje da je izjava ministra odbrane Zukan Helez o potrebi ozbiljne rasprave o ukidanju entiteta politički opravdana i državnički utemeljena.
- „Ne možete graditi funkcionalnu državu s dijelom sistema koji radi protiv te države“, ističe Cerić, naglašavajući da RS, u obliku u kojem danas postoji, ne djeluje kao garancija mira, već kao institucionalizirani mehanizam političke ucjene.
Posebno mjesto u Cerićevoj poruci zauzima pitanje međunarodnog prava i presuđenog genocida u Srebrenici. On podsjeća da to nije politički narativ, već pravna i civilizacijska činjenica, te da je neprihvatljivo da se tri decenije nakon agresije Bosna ponaša kao talac onih koji je negiraju.
- „Dayton je bio mirovni sporazum, a ne doživotna kazna. On nije svetinja, već politički okvir koji mora evoluirati“, poručuje Cerić, upozoravajući da će u suprotnom Bosna biti pojede vlastite slabosti.
Na kraju, bivši reis naglašava da borba protiv politike RS-a nije borba protiv Srba, pravoslavlja ili identiteta, već protiv secesionističke politike koja upravo Srbe u Bosni koristi kao štit za vlastite ciljeve.
- „Borba za ukidanje RS-a kao političkog instrumenta negacije Bosne jeste borba za mir, za budućnost i za Bosnu koja stoji uspravno, a ne poniženo“, zaključuje Cerić.
Njegova poruka je jasna: Bosna se više ne smije braniti izvinjenjem – već odlučnom, državničkom odlukom. Jer, kako upozorava, ako Bosna ne ukloni mehanizam vlastite unutrašnje destabilizacije, taj mehanizam će na kraju slomiti Bosnu.