Posljednjih dana društvene mreže u Novom Pazaru preplavljene su fotografijama računa koje građani objavljuju nakon pregleda u Hitnoj službi. Mnogi tvrde da je naplata protivna Zakonu o zaštiti pacijenata, dok ljekari objašnjavaju da se naplaćuju isključivo pregledi za stanja koja nisu hitna, i to u skladu s propisima koji važe već godinama.
O ovoj temi govorio je za Euronews Srbija ljekar Damir Husović, pojašnjavajući da u praksi nije riječ o novini.
- “Hitna služba ne naplaćuje ‘od skora’, već oduvijek, u skladu s pravilnikom o zdravstvenom osiguranju. Ako pacijent dođe, a njegovo stanje nije hitno – što procjenjuje dežurni ljekar – pregled i eventualni sanitetski prevoz se naplaćuju”, izjavio je Husović.
Prema njegovim riječima, hitna stanja su ona koja su životno ugrožavajuća i koja bez brze intervencije mogu dovesti do tragičnog ishoda.
- “Bol u grudima je, na primjer, uvijek hitno stanje. Povišena temperatura zbog upale grla najčešće nije”, dodaje on.
Tokom samo jedne noći, kako navodi, obavljeno je 64 pregleda, od čega su naplaćena četiri.
- “Jedan od pacijenata nije imao zdravstveno osiguranje, a njegovo stanje nije bilo hitno. Da jeste, pregled bi bio besplatan, jer za sva hitna stanja – bez obzira na državljanstvo ili osiguranje – Hitna služba pruža uslugu besplatno”, objašnjava dr Husović.
Husović ističe da se među građanima pojavila “zabuna”, jer mnogi ne prave razliku između hitnih i nehitnih stanja.
- “Povećan broj pacijenata koji dolaze zbog problema koji nisu hitni iscrpljuje kapacitete službe i otežava rad s onima koji su stvarno životno ugroženi. Novi Pazar ima tri ekipe koje rade 24 sata dnevno, ali kada se svakoj osobi s blagom temperaturom posveti vrijeme, to oduzima pažnju onima kojima je svaka sekunda važna”, kaže on.
Podsjeća da Pravilnik o zdravstvenom osiguranju Republike Srbije jasno definiše da osobe čije stanje nije hitno plaćaju medicinski pregled i eventualni transport. Cijene su simbolične – 501 dinar za osnovni pregled, odnosno 352 dinara za pregled specijaliste.
Kako dodaje, građani često dolaze u Hitnu službu očekujući liječenje i propisivanje terapije za više dana, što nije u nadležnosti ove ustanove.
- “Hitna ima inicijalnu terapiju za urgentna stanja. Nemamo recepte, pa ne možemo propisivati terapiju za nekoliko dana. Upale disajnih puteva, bolovi u leđima, koljenima, sezonske infekcije – to su stanja koja liječi izabrani ljekar, a ne Hitna služba”, naglašava dr Husović.
On apeluje na građane da razlikuju vrste zdravstvenih problema i koriste sistem zdravstvene zaštite na ispravan način, kako bi se kapaciteti Hitne službe čuvali za one kojima je pomoć zaista neophodna. Pogledajte tv prilog Euronews Srbija ispod teksta