Politička scena u Izrael uzdrmana je nakon objave primirja s Iran, koje je izazvalo talas oštrih reakcija, kako iz opozicije, tako i među dijelom vladajućih struktura. Kritike su posebno usmjerene na način na koji je dogovor postignut, ali i na dugoročne sigurnosne posljedice koje bi mogao ostaviti. Lider opozicije Yair Lapid poručio je da se radi o presedanu bez presedana u modernoj historiji zemlje.
- “U čitavoj našoj historiji nije se dogodila ovakva katastrofa”, naveo je Lapid, naglašavajući da Izrael nije bio uključen u pregovore koji se direktno tiču njegove sigurnosti.
On je direktno optužio premijera Benjamin Netanyahu za politički i strateški neuspjeh, ističući da nijedan od postavljenih ciljeva nije ostvaren, uprkos, kako je rekao, naporima izraelske vojske. Prema njegovim riječima, posljedice ovog dogovora mogle bi se osjećati godinama. Nezadovoljstvo nije ograničeno samo na opoziciju. Reakcije dolaze i iz desnog političkog spektra. Zastupnik Zvika Fogel kritikovao je ulogu američkog predsjednika Donald Trump, optužujući ga za popuštanje u pregovorima.
S druge strane, lider stranke Israel Beytenu, Avigdor Liberman, upozorio je da primirje zapravo daje prostor Teheranu za jačanje.
“Svaki sporazum koji ne zaustavlja nuklearni program, balističke rakete i podršku militantnim grupama znači samo jedno – budući sukob pod težim uslovima”, poručio je Liberman.
Posebnu zabrinutost izaziva situacija na granici s Libanon, gdje djeluje Hezbolah. Stanovnici sjevernih dijelova Izraela strahuju da će primirje zaustaviti vojne operacije prije nego što je prijetnja u potpunosti neutralisana. Izraelske vlasti su ranije jasno isticale da je cilj razoružavanje Hezbolaha, ali sada mnogi smatraju da je taj proces prekinut u ključnom trenutku. Čelnik regionalnog vijeća Gornje Galileje, Moshe Davidovich, upozorio je da bi obustava operacija predstavljala ozbiljan sigurnosni i moralni promašaj, posebno imajući u vidu žrtve koje su već podnesene.
Iz kabineta premijera Netanyahua saopćeno je da Izrael podržava privremenu obustavu napada na Iran u trajanju od dvije sedmice, ali uz jasno ograničenje – dogovor se ne odnosi na Libanon. Ubrzo nakon objave primirja, izraelska vojska izdala je upozorenja za evakuaciju u južnom Libanonu, a lokalni mediji izvijestili su o novim vojnim akcijama.
Zanimljivo, od trenutka proglašenja primirja, Hezbolah nije odgovorio novim napadima, što dodatno komplikuje ionako napetu situaciju.Iako je primirje zamišljeno kao privremeno rješenje, reakcije iz Izraela pokazuju da ono otvara nova pitanja – od političke odgovornosti do dugoročne sigurnosti države.
U atmosferi dubokih podjela, jasno je da će naredni period donijeti dodatne političke potrese, dok se javnost pita da li je postignuti dogovor zaista korak ka stabilnosti – ili uvod u još veće izazove.