Odluka Tužilaštva Bosne i Hercegovine da ne procesuira Milorada Dodika nakon njegovih uvredljivih izjava o Bošnjacima izazvala je burne reakcije u javnosti. Uprkos tome što je lider SNSD-a tokom predizbornog skupa muslimane uporedio sa “amebama” i optužio ih za “useljenje” u Istočno Sarajevo, državni tužioci zaključili su da u njegovom govoru nema elemenata krivičnog djela koji bi bio u nadležnosti državnog pravosuđa.
U kratkom obrazloženju, Tužilaštvo BiH potvrdilo je da je predmet protiv Dodika bio otvoren, ali je ubrzo prebačen Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, gdje je 12. novembra zvanično formiran novi predmet. Ovaj slučaj odnosi se na Dodikov govor tokom kampanje Siniše Karana, kandidata za predsjednika Republike Srpske, u kojem je koristio više uvredljivih i zapaljivih poruka na račun Bošnjaka. Najviše pažnje izazvala je rečenica:
“Gdje se useli jedan, to vam je kao da se amebe usele.”
U istom govoru Dodik je tvrdio da se Istočno Sarajevo “islamizira”, te izjavio:
“Niko ne laže gore i više od Turčina… Na Istočnoj Ilidži je omogućeno da muslimani tu stanuju. Je l’ mislite da je to sreća?”
Takva retorika odmah je ocijenjena kao klasičan govor mržnje i raspirivanje nacionalne netrpeljivosti, zbog čega je protiv njega i podnesena prijava. Iako je predmet prvobitno otvoren, državni tužioci su zaključili da Dodikove izjave ne predstavljaju krivično djelo iz nadležnosti Tužilaštva BiH, odnosno da ne potpadaju pod djelo “izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti” iz Krivičnog zakona BiH.
Prema njihovom tumačenju, sporne izjave eventualno bi se mogle posmatrati kroz entitetski krivični zakon, tačnije djelo “javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje” u okviru zakonodavstva Republike Srpske. Zbog toga je kompletna dokumentacija dostavljena Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo.
U Istočnom Sarajevu predmet je dodijeljen postupajućem tužiocu, a iz ovog tužilaštva su poručili da će “preduzeti sve potrebne mjere i radnje” radi donošenja zakonite odluke.
Kada analiza bude završena, javnost će biti obaviještena o konačnom ishodu. Odluka državnog tužilaštva već je izazvala kritike, jer se postavlja pitanje kako izjave koje očito vrijeđaju cijelu etničku grupu ne potpadaju pod govor mržnje u nadležnosti državnih institucija. Pravni stručnjaci upozoravaju da ovakav zaključak šalje opasnu poruku – da je političarima dozvoljeno koristiti diskriminatoran i uvredljiv rječnik bez straha od sankcija.