Južnoafrička Republika je podigla tužbu protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) zbog navodnog kršenja Konvencije o genocidu iz 1948. godine. ICJ će u narednim sedmicama odlučivati o mogućim privremenim mjerama zaštite.
Centralni dio postupka, koji istražuje potencijalno kršenje Konvencije o genocidu, može trajati godinama. Ovaj slučaj se odnosi na trenutne sukobe između izraelske vojske i Hamasa u pojasu Gaze, koji su eskalirali nakon terorističkog napada ove militantne islamističke grupe na Izrael 7. oktobra.
Njemačka je u petak izjavila svoju namjeru da se uključi u sudski proces kao treća strana. Profesor prava Stefan Talmon iz Bona objašnjava da je to moguće jer je Konvencija o genocidu međunarodni ugovor. Prema njegovim riječima, svaka država potpisnica ovog multilateralnog ugovora može intervenirati u sporu koji se odnosi na tumačenje ugovora.
Oko 150 zemalja je potpisalo Konvenciju o genocidu, uključujući Južnoafričku Republiku, Izrael i Njemačku. Talmon navodi da tumačenje ovakvog ugovora od strane Suda utječe na sve potpisnice.
U praksi, iako teoretski ulazite u pravni postupak neutralno, s ciljem pomoći u tumačenju ugovora, često se završi podržavanjem jedne od strana. Talmon ističe da je to neizbježno u kontradiktornom postupku, gdje se tumači ugovor ili Konvencija.
Njemačka vlada je izrazila svoj stav protiv “političke instrumentalizacije” Konvencije o genocidu, odbacujući optužbe protiv Izraela. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahvalio se Njemačkoj na podršci, dok je Namibija kritizirala ovu odluku.
Države koje interveniraju u postupku predstavljaju svoje tumačenje relevantnih odredaba Ugovora. U posljednje dvije do tri godine, postalo je uobičajeno da države interveniraju u postupcima pred Međunarodnim sudom pravde, dodaje Talmon.
U procesu protiv Izraela, Bangladeš i Jordan su najavili svoje uključivanje u podršku Južnoafričkoj Republici. Talmon predviđa da će se više od 30 država uključiti u postupak, većinom na strani Južnoafričke Republike.
