Njemačka je nakon saveznih izbora 2025. godine dobila novi politički pejzaž, pri čemu je konzervativna Unija CDU/CSU ostvarila relativnu pobjedu sa osvojenih 211 mjesta u Bundestagu. Iako je krajnja desnica zabilježila značajan rast, politička izolacija Alternative za Njemačku (AfD), koja je osvojila 142 mandata, onemogućava joj učešće u vlasti. S obzirom na trenutni raspored snaga, najizgledniji scenario ostaje koalicija između CDU/CSU-a i Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), koja je osvojila 116 mandata.
Preliminarni rezultati pokazuju da CDU/CSU, predvođen Friedrichom Merzom, nije uspio osigurati apsolutnu većinu, što znači da će biti primoran tražiti koalicione partnere. SPD, koji je predvodio aktuelni kancelar Olaf Scholz, doživio je značajan pad podrške, ostvarivši jedan od najslabijih rezultata u modernoj istoriji stranke. Scholz je priznao izborni poraz, ocijenivši ga “teškim udarcem” za socijaldemokrate, no njegova stranka i dalje ostaje ključni faktor u formiranju vlade.
Krajnje desna AfD ostvarila je svoj najbolji izborni rezultat do sada, dobivši gotovo 20% glasova i 142 mjesta u Bundestagu, ali zbog svoje političke platforme i radikalnih stavova ostaje izolirana od ostalih stranaka. CDU/CSU je jasno dala do znanja da ne razmatra nikakvu saradnju s AfD-om, dok su SPD, Zeleni i Ljevica ranije kategorički odbacili mogućnost koalicije s ovom strankom.
Ekološka stranka Zeleni, predvođena Robertom Habeckom, osvojila je 98 mandata, čime je izgubila određeni broj glasova u odnosu na prethodne izbore, ali i dalje ostaje relevantan faktor u budućim pregovorima. Ljevica je, s osvojenih 62 mandata, najslabija od većih frakcija, ali njena ideološka pozicija je prepreka za potencijalno partnerstvo s CDU/CSU-om.
S obzirom na složenu političku situaciju i ekonomske izazove s kojima se Njemačka suočava, formiranje stabilne vlade moglo bi trajati sedmicama ili čak mjesecima. Realna opcija je velika koalicija CDU/CSU-a i SPD-a, koja bi obezbijedila 327 mandata i relativnu parlamentarnu većinu, no takav savez zahtijevao bi dodatne pregovore zbog različitih političkih prioriteta obje stranke. U tom kontekstu, Zeleni se nameću kao treći potencijalni partner koji bi osigurao stabilniju većinu, iako unutar CDU-a postoje nesuglasice u vezi s njihovim ekološkim i ekonomskim politikama.
Njemačka se u ovom trenutku suočava s ekonomskom stagnacijom, rastućom inflacijom i migracijskim pitanjima, koja su dominirala predizbornom kampanjom. Očekuje se da će pregovori o formiranju nove vlade biti intenzivni, a ishod će u velikoj mjeri odrediti budući pravac zemlje i njenu poziciju u Evropskoj uniji. Hoće li CDU/CSU i SPD uspjeti prevazići međusobne razlike i formirati stabilnu vladu ili će biti potrebni dodatni koalicioni partneri, ostaje da se vidi u narednim danima.