Sirijski građanski rat, koji traje više od 13 godina, ponovo se nalazi na raskrižju sudbina. Dok se munjevita ofanziva pobunjeničkih snaga, predvođenih Hajat Tahrir al-Šam (HTS), odvija, postavlja se pitanje: kakva će biti budućnost režima Bašara al-Asada? Nedavni gubici strateški važnih gradova poput Alepa i Hame u samo nekoliko sedmica otkrivaju slabosti vojske koja je godinama smatrana neosvojivom.
Dok se oružani sukobi ponovo razbuktavaju, vojnici Asadove armije suočavaju se s unutrašnjim problemima. Korupcija, niske plate i demotivacija vojnika stvaraju atmosferu bespomoćnosti koja se širi i među civilima. Asadovi pokušaji reformi, uključujući najave povećanja plata, deluju kao slabi odgovori na rastuće nezadovoljstvo koje tinja u srcima onih koji su pretrpjeli godine ratne patnje.
Homs: Grad pod strepnjom
Središnji grad Homs, treći po veličini u Siriji, postao je novo bojište. Njegova strateška pozicija na raskrsnici između Damaska, obale i Libana čini ga ključnim za kontrolu nad regionom. Gubitak Homsa mogao bi otvoriti put pobunjenicima ka samom srcu vlasti. Stanovnici, suočeni s neminovnim sukobima, opet masovno bježe, vraćajući se u sjećanja na početne faze rata kada su se stotine hiljada ljudi povukle u neizvjesnost.
Vođa HTS-a, Abu Mohamed al-Džavlani, poziva na podršku stanovništva, obećavajući sigurnost i mir. Ipak, mnogi su skeptični, s pravom se pitajući: može li istinski mir doći iz ruku onih koji su se u prošlosti oglušili na potrebe i strahove građana?
Geopolitička igra: Saveznici i neprijatelji
Asad i dalje uživa podršku Rusije i Irana, ali ovi savezi postaju sve krhkiji. Rusija, suočena s vlastitim izazovima u Ukrajini, smanjuje vojno prisustvo u Siriji, dok Iran, pogođen unutrašnjim i spoljnim pritiscima, ne može pružiti značajniju pomoć. Turska, koja podržava određene pobunjeničke grupe, igra ključnu ulogu, koristeći trenutnu situaciju kao sredstvo pritiska na Asada, dok istovremeno jača svoj utjecaj u regiji.
Sudbina režima: Opstanak ili propast?
Asadov režim, iako izdržljiv, sada se suočava s najtežim izazovima dosad. Ekonomija je u kolapsu, a unutrašnje nezadovoljstvo raste. Analitičari predviđaju nekoliko mogućih scenarija: od Asadovog opstanka uz još veću izolaciju do njegovog pada kroz pobunjeničke ili unutrašnje vojne udare. No, najrealniji ishod mogao bi biti produženi građanski rat, koji bi dodatno devastirao Siriju i njeno stanovništvo.
Igra velikih sila: Geopolitika u pozadini
Sirijski sukob odavno je prestao biti isključivo unutrašnje pitanje. On je postao kompleksna geopolitička igra, u kojoj svaka strana teži vlastitim interesima. Bez obzira na to kako se situacija razvije, jedno je jasno: mir u Siriji neće doći lako. Pad Asada, ako se dogodi, neće automatski značiti kraj sukoba, već bi mogao otvoriti novo, krvavo poglavlje.
Kako je jedan analitičar ironično primijetio, “U Siriji nema jasnih podjela između dobrih i loših momaka.” U ovom ratu nijansi sive, građani ostaju najveće žrtve. Njihovi snovi o miru i sigurnosti često se čine neostvarivima, dok se svijet, daleko od njih, igra svojim geopolitičkim kalkulacijama. Sirija je, nažalost, postala igračka velikih sila, a njen narod i dalje trpi posljedice.