Trilateralni sastanak predstavnika ministarstava odbrane Kosovo, Albanija i Hrvatska, održan u okviru provedbe Trilateralne deklaracije potpisane 2025. godine, otvorio je novo poglavlje bezbjednosnih odnosa na Zapadnom Balkanu i izazvao oštre političke reakcije iz Beograda.
Prema zvaničnim saopćenjima, fokus sastanka bio je na jačanju vojne i odbrambene saradnje, razvoju kapaciteta odbrambene industrije, unapređenju interoperabilnosti kroz zajedničke obuke i vojne vježbe, kao i koordinisanom odgovoru na savremene sigurnosne i hibridne prijetnje.
Iz Ministarstva odbrane Kosova navodi se da je cilj saradnje povećanje regionalne stabilnosti i sigurnosti, uz jasno opredjeljenje ka euroatlantskim integracijama. Kosovsku delegaciju predvodio je direktor za politike odbrane Faruk Geci, koji je naglasio da se aktivnosti sprovode u skladu s prethodno dogovorenim oblastima saradnje i bez namjere ugrožavanja bilo koje strane.
Međutim, ovaj potez naišao je na snažno protivljenje u Srbija. Kancelarija Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju ocijenila je da je riječ o ozbiljnom bezbjednosnom presedanu koji, kako navode, direktno ugrožava stabilnost regiona.
Direktor Kancelarije Petar Petković poručio je da je Srbija, kao vojno neutralna država, očigledna meta “trojnog pakta”, ističući da ovakva saradnja ne doprinosi regionalnom povjerenju, već produbljuje političke i sigurnosne podjele.
Posebno spornim ocijenjeno je uključivanje Prištine u formalne bezbjednosne aranžmane, što je iz Beograda označeno kao kršenje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a. Petković je naglasio da je Kosovo postkonfliktno područje u kojem je za bezbjednost zadužen KFOR, te da svako dodatno vojno institucionalizovanje predstavlja “opasnu provokaciju”.
Dok Zagreb i Tirana, kao članice NATO-a, naglašavaju pravo na suverenu saradnju u oblasti odbrane, Beograd upozorava da bi ovakvi potezi mogli dodatno destabilizirati Zapadni Balkan i produbiti postojeće političke napetosti.
Petković je poručio da bi, umjesto kako je rekao “investiranja u destabilizaciju”, regionalni akteri trebali usmjeriti energiju ka ekonomskom razvoju, dijalogu i očuvanju mira, što Srbija, prema njegovim riječima, dosljedno zagovara. Najnovija dešavanja jasno pokazuju da bezbjednosna arhitektura Balkana ulazi u osjetljivu fazu, u kojoj će svaki potez imati snažne političke i geopolitičke posljedice.